www.wikidata.uk-ua.nina.az
Sikki m angl Sikkim nep स क क म sikkimskoyu ས ཁ མ shtat Indiyi roztashovanij na pivnichnomu shodi krayini Ce najmensh naselenij shtat Indiyi 2 a za rozmirom vin perevershuye lishe shtat Goa Oficijna mova Sikkimu anglijska znachna chastina naselennya takozh rozmovlyaye nepalskoyu faktichno lingva franka shtatu lepcha sikkimskoyu bhutiya i limbu Osnovni religiyi induyizm i buddizm vadzhrayani Najbilshim mistom i stoliceyu shtatu ye misto Gangtok 3 Sikkimangl Sikkim nep स क क मGerbStolicya GangtokKrayina IndiyaMezhuye z susidni adminodiniciZahidnij Bengal Pidrozdili 4 okrugiOficijna mova Anglijska lingva franko nepalska dodatkovi oficijni bhutiya gurung lepcha limbu manger muhiya nevari rayi sherpa tamangNaselennya povne 610 577 2011 prerepis 1 gustota 86 km Plosha povna 7 096 km Visota maksimalna 8586 m Kanchendzhanga Chasovij poyas UTC 5 30Zasnovanij 16 travnya 1975Gubernator Shrinivas Dadasageb PatilPrem yer ministr Pavan Kumar ChamlingVebsajt www sikkim gov inKod ISO 3166 2 IN SKVikishovishe maye multimedijni daniza temoyu SikkimDo 1861 roku Sikkim buv samostijnim knyazivstvom pid pravlinnyam dinastiyi Namg yal Z 1861 roku znahodivsya pid britanskim a potim indijskim protektoratom z 1975 roku oficijno vhodit do skladu Indiyi Sikkim nazivayut ostannoyu gimalajskoyu Shangri La cherez viddalenist ta zavdyaki malovnichim krayevidam Gimalayiv Praktichno z bud yakoyi tochki shtatu mozhna pobachiti zasnizhenu vershinu gori Kanchendzhanga 8586 m Zmist 1 Pohodzhennya nazvi 2 Administrativno teritorialnij podil 3 Geografiya 3 1 Geografichne roztashuvannya 3 2 Geologiya 3 3 Klimat 3 4 Flora i fauna 3 5 Prirodoohoronni teritoriyi 4 Istoriya 5 Naselennya 6 Ekonomika 7 Transport 8 Derzhavnij ustrij 9 Kultura 10 Viznachni pam yatki 11 Presa ta zv yazok 12 Ohorona zdorov ya 13 Osvita 14 Dzherela ta literatura 14 1 Literatura 15 PosilannyaPohodzhennya nazvi RedaguvatiNajposhirenisha versiya pohodzhennya nazvi Sikkim vid kombinaciyi dvoh sliv movi limbu su novij i khjim palac dim yaki stosuyutsya palacu pobudovanogo pershim pravitelem Sikkimu Phuncogom Namg yalom Tibetskoyu Sikkim nazivayetsya Dencong Denjong sho oznachaye risova dolina 4 Movoyu korinnogo naselennya shtatu lepcha krayina nazivayetsya Naj Ma El Nye mae el raj a sikkimskoyu Bejmul Demazong Beymul Demazong prihovana risova dolina 5 6 Administrativno teritorialnij podil Redaguvati nbsp Politichna mapa SikkimuSikkim rozdilenij na chotiri okrugi angl districts kozhnij z yakih ocholyuye priznachenij centralnim uryadom shtatu inspektor rajonu angl district collector U jogo funkciyi vhodit upravlinnya tiyeyu chastinoyu okrugu yaka perebuvaye pid kontrolem civilnoyi administraciyi Oskilki Sikkim ye prikordonnim shtatom chastina jogo kontrolyuyetsya zbrojnimi silami Indiyi a dlya vidvuvannya cih teritorij neobhidnij vidpovidnij dozvil Kozhnij z okrugiv rozdilenij na menshi administrativni odinici pidokrugi anggl subdivisions Dani po okrugah na moment perepisu 2011 roku 7 Okrug Plosha km Naselennya 2011 perepis Shilnist naselennya osib km Administrativnij centr PidokrugiPivnichnij Sikkim angl North Sikkim 4 226 43 709 10 Mangan Mangan angl Mangan i Chungthang angl Chungthang Zahidnij Sikkim angl West Sikkim 1 166 136 435 117 G yalsing G yalsing angl Gyalshing i Soreng angl Soreng Pivdennij Sikkim angl South Sikkim 750 146 850 196 Namchi Namchi angl Namchi i Ravangla angl Ravangla Shidnij Sikkim angl East Sikkim 954 283 583 297 Gangtok Gangtok angl Gangtok Pakjong angl Pakyong i Rongli angl Rongli Ves Sikkim 7 096 610 577 86 GangtokGeografiya RedaguvatiGeografichne roztashuvannya Redaguvati Shtat mezhuye z Nepalom na zahodi Kitajskoyu Narodnoyu Respublikoyu na pivnochi i shodi z Butanom na pivdennomu shodi z indijskim shtatom Zahidnij Bengal na pivdni Ye 28 m za plosheyu z 35 zi shtativ i teritorij Indiyi jogo plosha stanovit 7096 km Sikkim vityagnutij z pivnochi na pivden ta maye 114 km zavdovzhki i 64 km zavshirshki Velika chastina jogo teritoriyi vkrita pagorbami i gorami Najnizhcha tochka Sikkimu znahoditsya na visoti 280 m najvisha gora Kanchendzhanga na visoti 8586 m nad rivnem morya Istotna chastina teritoriyi nepridatna dlya vedennya silskogo gospodarstva ale chastina shiliv vikoristovuyetsya dlya terasovogo zemlerobstva Bilya tretini teritoriyi Sikkimu vkrito lisami Z pivnochi zahodu i shodu Sikkim otochenij hrebtami Gimalayiv Hrebet Singalila u meridionalnomu napryami utvoryuye prirodnij kordon Sikkimu i Nepalu hrebet Chola kordon Sikkimu z Butanom i Tibetom Yih spoluchayut menshi hrebti sho prostyagnulisya z pivnochi na zahid U hrebti Singalila roztashovanij masiv Kanchendzhanga v yakomu vid Saut Piku do Tent Piku znahoditsya blizko desyatka vershin visotoyu ponad 7000 metriv Najvishoyu tochkoyu Sikkimu poza cim masivom ye vershina Paugunri 7128 m na pivnichnomu shodi shtatu na kordoni z Kitayem nbsp Kanchendzhanga 8586 m tretya za visotoyu vershina svituZaseleni teritoriyi shtatu roztashovani u jogo pivdennij chastini zokrema na vidrogah Gimalayiv U Sikkimi znahodyatsya 21 lodovik najbilshij z yakih Zemu maye 25 km zavdovzhki Osnovni oblasti zledeninnya roztashovani na pivnichnomu zahodi shtatu bilya Kanchendzhangi a takozh na pivnichnomu shodi V Sikkimi nalichuyetsya 227 visokogirnih ozer najbilshimi z yakih ye ozera Congmo Gurudongmar i Kecheopalri i bilshe sta richok i strumkiv Richki Sikkimu zhivlyatsya talimi vodami lodovikiv pochinayutsya na pivnochi i shodi shtatu i stikayut u shiroki dolini na zahodi i pivdni Osnovni richki shtatu Tista sho vihodit za mezhi Sikkimu i vpadaye v Brahmaputru na teritoriyi Bangladesh a takozh yiyi golovna pritoka Rangit Tista yaku chasto nazivayut arteriyeyu Sikkimu peretinaye ves shtat z pivnochi na pivden Yiyi protyazhnist na teritoriyi shtatu stanovit 105 km 8 Visim visokogirnih perevaliv spoluchayut Sikkim z Tibetom Nepalom i Butanom 9 Zavdyaki krasi nezajmanoyi prirodi i politichnij stabilnosti Sikkim ye odnim z najpopulyarnishih sered turistiv v pershu chergu zakordonnih shtativ Indiyi U Sikkimi bagato garyachih dzherel sho sered inshogo vikoristovuyutsya v medichnih i terapevtichnih cilyah Najvidomishi dzherela znahodyatsya v Purchachu Reshi Yumthanzi Boranzi Ralanzi Taramchu i Yumej Samdonzi Vsi voni vidriznyayutsya visokim vmistom sirki i roztashovani bilya beregiv richok Serednya temperatura vodi v cih dzherelah blizko 50 C Geologiya Redaguvati Pagorbi Sikkimu skladayutsya perevazhno z gnejsiv i slanciv na osnovi yakih formuyutsya tonki i slabki grunti Dlya gruntiv pritamannoyu ye velika koncentraciya oksidiv zaliza V cilomu grunti ye zbidnenimi na minerali i organichni rechovini Na nih rostut yak vichnozeleni tak i listopadni lisi Znachna chastina geologichnih form Sikkimu bula sformovana protyagom dokembrijskoyi epohi prichomu gori molodshi za pagorbi Skelni porodi skladayutsya z filitu i slanciv i tomu legko rujnuyutsya vid vivitryuvannya ta eroziyi Razom z regulyarnimi zlivovimi doshami ce viklikaye vtratu pozhivnih elementiv ta eroziyu gruntiv sho u svoyu chergu vede do zsuviv 9 Korisni kopalini vklyuchayut midnu rudu dolomit vapnyak grafit slyudu zaliznu rudu i kam yane vugillya 10 11 Yak i velika chastina Indostanu ta Gimalayiv vis Sikkim ye sejsmonebezpechnoyu zonoyu Zemletrusi vidbuvayutsya v shtati regulyarno Tak 14 lyutogo 2006 roku vidbuvsya zemletrus siloyu 5 7 baliv za shkaloyu Rihtera sho viklikav rujnuvannya zokrema istorichnih budivel 12 Klimat Redaguvati KlimatogramaSLBKTChLSVZhLG 31 12 4 79 14 5 116 18 9 289 21 11 553 22 13 603 22 16 650 22 17 574 22 16 488 22 15 181 21 12 40 18 9 23 14 5Serednya maks i min temperaturi povitrya C Atmosferni opadi mm za rik 3626 mm Dzherelo imdsikkim gov inCherez riznicyu u visoti na nevelikij teritoriyi Sikkimu klimat istotno zminyuyetsya vid subtropichnogo na pivdni do visokogirnogo tundrovogo na pivnochi Bilsha chastina zaselenoyi teritoriyi roztashovana v zoni pomirnogo klimatu z maksimalnoyu temperaturoyu 28 C ulitku i minimalnoyu blizko 0 C uzimku Okrim chotiroh zvichajnih dlya pomirnogo klimatu pir roku zimi lita vesni i osini viokremlyuyut takozh sezon doshiv musoniv sho trivaye vid chervnya do veresnya Sikkim odin z nebagatoh shtativ Indiyi de regulyarno jdut doshi Najbilsha kilkist opadiv ponad 300 sm na rik vipadaye na promizhnih visotah vid 1000 do 2000 m nad rivnem morya Na visoti ponad 3000 m vipadaye najmensha kilkist opadiv mensh za 100 sm na rik Serednorichna temperatura blizko 18 C Liniya snigu v Gimalayah prohodit na visoti blizko 6000 m 13 Pid chas musoniv zlivi neridko viklikayut obvali Najtrivalishij bezperervnij dosh za vsyu istoriyu Sikkimu ishov protyagom 11 dniv Na pivnochi cherez visokogirni umovi temperatura vzimku chasto opuskayetsya nizhche za 40 C Vzimku i pid chas musoniv chasti tumani sho istotno uskladnyuyut peresuvannya transportnih zasobiv 9 Flora i fauna Redaguvati nbsp Rododendron nacionalne derevo SikkimuSikkim roztashovanij u peredgir yah i na shilah Gimalayiv i oficijno vidnesenij do odnogo z ekoregioniv Indiyi Velika chastina shtatu vkrita lisami sho zabezpechuye nadzvichajne bagatstvo yak fauni tak i flori Velika kilkist klimatichnih poyasiv pov yazana z velikoyu rizniceyu visot na teritoriyi shtatu sho prizvelo do znachnogo bioriznomanittya Simvolom Sikkimu ye rododendron vid subtropichnoyi do visokogirnoyi klimatichnoyi zoni rostut 35 vidiv cogo rodu Dlya nevelikih visot harakterni subtropichni roslini predstavnikami yakih ye orhideyi inzhir lavr banan i bambuk Na visotah vid 1500 m pochinayutsya shirokolistyani lisi dlya yakih harakterni dub kashtan klen vilha bereza i magnoliya Na visotah mizh 3500 i 5000 m zustrichayutsya hvojni lisi u yakih golovnimi roslinami ye sosna yalina kiparis i yalivec a takozh rododendroni Dlya she bilshih visot harakterna alpijska lugova i tundrova roslinnist U Sikkimi rostut blizko 5 tisyach vidiv pokritonasinnih vklyuchayuchi 515 ridkisnih vidiv orhidej 60 vidiv pervocvitu 11 vidiv duba 23 vidi bambuka 16 vidiv hvojnih roslin 362 vidi paporoti z nih visim derevopodibnih a takozh 424 vidi likarskih roslin Duzhe poshirenij vid molochayu vidomij pid miscevoyu nazvoyu rizdvyana kvitka ale oficijnoyu kvitkoyu Sikkimu ye blagorodna orhideya Endemichni dlya Sikkimu vidi roslin Anemone dumosa var monantha Ranunculus sikkimensis Uvaria lurida var sikkimensis Berberis umbellata var sikkimensis Astralagus zemuensis Caragana spinifera Anaphalis cavei Anaphalis hookeri Anaphalis subumbellata Blumea sikkimensis Cacalis chola Cremanthodium palmatum var benthamii Crepis atropappa Inula macrosperma Jurinea cooperi Lactuca cooperi Ligularia kingiana Ligularia pachycarpa 14 nbsp Mala panda nacionalna tvarina SikkimuIz ssavciv zustrichayutsya snigovij bars kabarga tar mala panda gimalajskij babak kozerig gimalajskij goral gavkayuchij olen sirij langur gimalajskij vedmid dimchastij leopard marmurova kishka bengalska kishka tibetskij vovk teledu binturong i ocheretyanij kit Yedinij endemichnij ssavec shidno gimalajskij tar Hemitragus jemhalicus schaeferi 15 Yaki sho chasto zustrichayutsya v alpijskij zoni odomashneni yih rozvodyat zaradi moloka j m yasa a takozh vikoristovuyut yak v yuchnih tvarin U Sikkimi zareyestrovano 550 vidiv ptahiv 26 z yakih vidneseno do ridkisnih i takih yakim zagrozhuye zniknennya 9 16 Zokrema tut zustrichayutsya gimalajskij monal tragopan satir snigova kuripka grif borodach kilka inshih vidiv grifiv berkut perepilka zujka valdshnep bekas golubi muholovki i vilshanki Velike rozmayittya bezhrebetnih lishayetsya dopoki nedostatno vivchenim Iz 1438 vidiv metelikiv vidomih na pivostrovi Indostan 17 695 sposterigalisya v Sikkimi 18 Prirodoohoronni teritoriyi Redaguvati Ne zvazhayuchi na neveliku teritoriyu u Sikkimi znahodyatsya shist federalnih prirodoohoronnih teritorij odin nacionalnij park Kanchendzhanga i p yat prirodnih rezerviv angl wildlife sanctuaries Barsi Rododendron Kongnosia Maenam Fambong Lo i Shingba Vsi voni buli utvoreni pislya priyednannya Sikkimu do Indiyi i vsi bulo stvoreno dlya zahistu gimalajskih landshaftiv Pershoyu prirodoohoronnoyu teritoriyeyu Sikkimu ye nacionalnij park Kanchendzhanga plosheyu 1784 km zasnovanij v 1977 roci V majbutnomu planuyetsya organizaciya she p yati prirodoohoronnih teritorij vklyuchayuchi nacionalnij park Kongnosiya 19 Istoriya Redaguvati nbsp Monument guru Rinpoche v NamchiPersha zgadka pro Sikkim u pismovih dzherelah pov yazana z mandrivkoyu zasnovnika tibetskogo buddizmu guru Rinpoche takozh vidomogo yak Padmasambhava sho vidvidav Sikkim u 8 stolitti Vin blagosloviv krayinu rozpovsyudiv v nij buddizm i peredbachiv vstanovlennya monarhiyi cherez kilka soten rokiv Takim chinom podalshij rozvitok Sikkimu vidbuvavsya pid silnim vplivom Tibetu U 14 stolitti princ Kh ye Bumsa zi shidnogo Tibetu Kham sliduyuchi bozhestvennomu odkrovennyu sho z yavilosya jomu uvi sni zdijsniv podorozh na pivden i jogo nashadki piznishe stali monarhami chog yalami Sikkimu U 1642 roci nashadok Kh ye Bumsi Phuncog Namg yal buv progoloshenij pershim chog yalom Sikkimu v Yuksomi Yuksumi troma velikimi lamami sho nezalezhno odin vid odnogo prijshli do Yuksomu z pivnochi zahodu i shodu 20 Yuksom stav pershoyu stoliceyu Sikkimu a Puncog Namg yal zrobiv buddizm derzhavnoyu religiyeyu Sikkimu i spriyav viniknennyu monastiriv U 1670 roci Phuncog Namg yalu uspadkovuvav jogo sin Tensung Namg yal yakij perenis stolicyu z Yuksoma v Rabdence Ce viyavilosya nevdalim rishennyam oskilki nova stolicya bula duzhe blizko do kordonu z Nepalom i chasto zaznavala vijskovih napadiv U 1793 roci stolicya bula peresena do Tumlonga v Pivnichnomu Sikkimi U 1700 roci na Sikkim napav Butan vistupivshi na pidtrimku prav zvedenoyi sestri chog yala na tron Cherez desyat rokiv butanci buli vignani Tibetom sho vidnoviv korolivsku vladu Mizh 1717 i 1733 rokami na Sikkim postijno napadali nepalci odnogo razu povnistyu zrujnuvali stolicyu iz zahodu i butanci zi shodu U rezultati Sikkim vtrativ bilshu chastinu svoyeyi teritoriyi yaka v period najbilshogo rozkvitu dohodila majzhe do Pagri na pivnochi Paro na shodi mezhi Biharu na pivdni i richki Tamur na zahodi 21 U 1791 roci Kitajska dinastiya Cin nadislala vijska shob zahistiti Sikkim i Tibet vid nepalciv pislya chogo Sikkim stav vasalom Cinskoyi imperiyi Pislya togo yak britanci pidkorili susidnyu Indiyu Sikkim stav shukati soyuzu z nimi proti zagalnogo voroga Nepalu V rezultati koli na pochatku 19 stolittya Nepal napav na Sikkim Britanska Ost Indska kompaniya atakuvala Nepal Odnim z naslidkiv anglo nepalskoyi vijni 1814 1816 rokiv stav Sugaulskij dogovir 1816 roku mizh Nepalom i Sikkimom a takozh Titalijskij dogovir 1817 roku mizh Sikkimom i Britanskoyu Indiyeyu Za ostannim dogovorom teritoriya zahoplena Nepalom bula povernena Sikkimu nbsp 13 j Dalaj Lama i chog yal Thutob Namg yal blizko 1900 rokuVidnosini mizh Britanskoyu Indiyeyu i Sikkimom zagostrilisya desho piznishe koli anglijci opodatkuvali oblast Morang v Sikkimi V 1849 roci ekspediciya dvoh britanskih doslidnikiv Dzhozefa Doltona Gukera i Artura Kempbella ostannij vidpovidav za zv yazki mizh britanskim i sikkimskim uryadami pronikla do Sikkimu bez dozvolu i poperednogo povidomlennya Chleniv ekspediciyi bulo zatrimano i uv yazneno Britaniya nadislala Sikkimu ultimatum i oboh doslidnikiv bulo zvilneno pislya misyachnogo uv yaznennya Prote v lyutomu 1850 roku Britaniya viryadila vijskovu ekspediciyu proti Sikkimu vnaslidok chogo Dardzhiling i Morang buli priyednani do Indiyi ostannij zaraz roztashovanij v Nepali Sikkim vibrav taktiku napadiv na Indiyu cherez sho v period 1860 1861 rokiv bulo organizovano she dvi karalni ekspediciyi Anglijci zahopili stolicyu Tumlong i pidpisali mirnij dogovir z Sikkimom v 1861 roci zgidno z yakim Sikkim stav britanskim protektoratom Dogovir zokrema peredbachav shorichnu finansovu pidtrimku chog yala U 1886 roci pivnichna chastina Sikkimu bula zajnyata Tibetom yakij rozglyadav budivnictvo anglijcyami dorig yak zagrozu vlasnij bezpeci U 1888 roci voni sprobuvali prosunutisya dali ale pidrozdili britanskoyi armiyi zmusili yih piti z Sikkimu 22 U 1894 roci stolicyu bulo pereneseno z Tumlonga do Gangtoka 23 Sikkim lishavsya vidkritim dlya vidviduvannya inozemcyami zadlya chogo neobhidnimi buli otrimannya specialnogo dozvolu i najm karavanu nosilnikiv ostannye bulo nedeshevim Same v takij sposib u 1930 roci Sikkim vidvidav filosof Mircha Eliade 24 U 1924 roci protyagom dev yati misyaciv v Sikkimi zhiv Mikola Kostyantinovich Rerih z sim yeyu 25 Za chasiv Drugoyi svitovoyi vijni gromadyani Sikkimu mali mozhlivist postupiti na sluzhbu do britanskoyi armiyi Tak urodzhenec Sikkimu etnichnij nepalec Gandzhu Lama vidznachivsya v bojovih diyah v Birmi i stav yedinim sikkimcem nagorodzhenim britanskim Hrestom Viktoriyi 26 nbsp Monastir RumtekU 1947 pislya otrimannya Indiyeyu nezalezhnosti v Sikkimi bulo provedeno referendum na yakomu propoziciyu pro vhodzhennya do skladu Indiyi bulo vidhileno vnaslidok chogo prem yer ministr Indiyi Dzhavaharlal Neru buv zmushenij pogoditisya na protektorat Indiyi nad Sikkimom Za ugodoyu Sikkim zberigav povnu vnutrishnyu avtonomiyu ale nadavav Indiyi pravo kontrolyu nad zovnishnoyu politikoyu mizhnarodnimi predstavnictvami oboronoyu i zv yazkom Do 1955 roku Sikkim zalishavsya absolyutnoyu monarhiyeyu potim bula ustanovlena Derzhavna rada dlya formuvannya konstitucijnogo uryadu Za ugodoyu 1951 roku polovina misc v Derzhavnij radi vidvodilasya predstavnikam korinnogo naselennya Sikkimu bhutiya i lepcha insha polovina nashadkam pereselenciv z Nepalu Do 1970 h rokiv chastka nepalskogo naselennya istotno zbilshilasya i takij rozpodil vladi bilshe ne vidobrazhav realnoyi kartini yak naslidok u krayini pochastishali akciyi protestiv proti vladi chog yala Protesti 1973 na yakih vse chastishe lunali zakliki do vtruchannya Indiyi naochno prodemonstruvali padinnya populyarnosti chog yala Paldena Thondupa Namg yala V rezultati uryad pidpisav novu ugodu sho zokrema peredbachala zagalni vibori v Derzhavni Zbori Vibori vidbulisya v kvitni 1974 roku a 3 lipnya togo zh roku bulo prijnyato konstituciyu za yakoyu vladu chog yala bula desho obmezheno U 1975 roci prem yer ministr Sikkimu sho znahodivsya v opoziciyi do chog yala zvernuvsya do parlamentu Indiyi z prohannyam pro peretvorennya Sikkimu na shtat Indiyi U kvitni pislya zgodi indijskogo uryadu indijski vijska okupuvuvali Sikkim zahopili Gangtok i rozzbroyili palacovu vartu Buv provedenij referendum na yakomu 97 5 naselennya progolosuvalo za priyednannya do Indiyi 16 travnya 1975 roku Sikkim oficijno uvijshov do skladu Indiyi a monarhiya pripinila svoye isnuvannya 27 Do 2003 roku uryad susidnogo Kitayu ne viznavav Sikkim indijskim shtatom i na kitajskih kartah vin poznachavsya yak okrema derzhava U 2000 roci simnadcyatij karmapa progoloshenij lamoyu v Kitayi vtik v monastir Rumtek v Sikkimi Kitaj ne mig zayaviti oficijnij protest Indiyi oskilki vvazhav Sikkim nezalezhnoyu derzhavoyu 28 Z 2003 roku ce pitannya vvazhayetsya kitajskoyu storonoyu zalishenim na plin istoriyi tobto takim sho pidlyagaye ostatochnomu rozv yazannyu v neviznachenomu majbutnomu po miri polipshennya i rozvitku kitajsko indijskih dvostoronnih vidnosin 29 U vidpovid na faktichne viznannya Kitayem indijskogo suverenitetu nad Sikkimom Indiya viznala Tibet skladovoyu chastinoyu KNR sho prizvelo do poteplinnya indijsko kitajskih vidnosin 6 lipnya 2006 roku mizh dvoma krayinami buv vidkritij prikordonnij perehid na perevali Natu La 30 Naselennya Redaguvati nbsp Stara zhinka z DarapuBilshist meshkanciv suchasnogo Sikkimu nashadki nepalciv sho pereselilisya do Sikkimu v 18 19 stolittyah 8 Ce ne lishe etnichni nepalci parbatiyi khasi gurkhi a j inshi narodi Nepalu tamangi gurungi magari nevari limbu rayi sunvari ta in Vsi voni rozmovlyayut nepalskoyu movoyu sho nalezhit do indoyevropejskoyi movnij sim yi Korinne naselennya Sikkimu bhutiya sho prijshli z Tibetu v 14 stolitti i lepcha sho zhili na teritoriyi Sikkimu spraviku rozmovlyayut movami sino tibetskoyi sim yi i stanovlyat menshinu v shtati Monarhi Sikkimu chog yali nalezhali do bhutiya Na pivnochi i shodi Sikkimu zhivut tibetci Sered migrantiv z inshih oblastej Indiyi sho perevazhno sho pereselilisya pislya 1975 roku perevazhayut radzhasthanci v osnovnomu z rajonu Marvar yakim nalezhat bilshist torgovih pidpriyemstv v Pivdennomu Sikkimi i Gangtoci biharci sho pracyuyut na visokooplachuvanih posadah i bengalci U Sikkimi takozh prozhivayut kilka tisyach bizhenciv z Tibetu Bilsha chastina naselennya Sikkimu 57 76 spoviduye induyizm 27 39 buddizm 9 91 hristiyanstvo Bilshist v ostannij grupi nashadki lepcha navernenih do hristiyanstva britanskimi misionerami v 19 stolitti Reshta lepcha a takozh bhutiya i deyaki nepalci sherpa i tamang tradicijno ye buddistami reshta nepalciv induyistami Islam spoviduyut 1 62 naselennya v Gangtoci ta Mangani ye mecheti 31 32 U Sikkimi nikoli ne vidbuvalosya mizhreligijnih zitknen Chiselnist religijnih gromad shtatu za danimi perepisu 2011 roku 33 Okrug Vse naselennya Induyisti Buddisti Hristiyani Musulmani ReshtaPivnichnij Sikkim 43 709 14 883 23 318 2 660 815 2 033Zahidnij Sikkim 136 435 75 286 36 390 13 002 965 10 792Pivdennij Sikkim 146 850 84 583 35 053 21 462 1 889 3 863Shidnij Sikkim 283 583 177 910 297 23 398 6 198 3 622Razom 610 577 352 662 167 216 60 522 9 867 20 310Buddisti perevazhayut u Pivnichnomu okruzi v reshti okrugiv bilshist stanovlyat induyisti Hocha oficijnoyu movoyu shtatu ye anglijska yakoyu rozmovlyaye istotna chastka naselennya universalnim zasobom spilkuvannya ye nepalska Krim togo chastina naselennya rozmovlyaye movami hindi groma gurung dzong ke lepcha limbu magar madzhhvar madzhhi nevarskoyu dhanvar sikkimskoyu bhutiya sunvar tamang tibetskoyu thulung sherpa i yakha 3 34 Status dodatkovih oficijnih mov na teritoriyi Sikkimu mayut sikkimska bhutiya gurung lepcha limbu magar manger sunvar muhiya nevarska danuvar dharvar rayi sherpa i tamang 35 Nacionalnij sklad naselennya za movnoyu oznakoyu za danimi perepisu naselennya Indiyi 2001 roku viglyadaye takim chinom 36 37 Nepalci 338 606 osib 62 6 Bhutiyi 41 825 osib 7 7 Gindustanci 36 072 osobi 6 7 Lepcha 35 728 osib 6 6 Limbu 34 292 osobi 6 3 Sherpi 13 922 osobi 2 6 Tamangi 10 089 osib 1 9 Rayi 8 856 osib 1 6 Bengalci 6 320 osib 1 2 Reshta 15 119 osib 2 8 Bhutiya zberegli svoye tradicijne pravo dzumsa yake maye v Sikkimi oficijnij status v rajonah naselenih cim narodom 3 U reshti chastin Sikkimu yak i v inshih shtatah Indiyi diye pravova sistema panchayati radzh upravlinnya na miscevomu rivni zborami z p yati najshanovanishih starijshin naselenogo punktu Sikkim najmenshij za naselennyam shtat Indiyi zgidno z perepisom naselennya 2001 roku u nomu prozhivali 540 493 meshkanci z nih 288 217 cholovikiv i 252 276 zhinok 2 38 Shilnist naselennya 76 osib na kvadratnij kilometr odna z najnizhchih v Indiyi Za desyat rokiv z 1991 po 2001 rik kilkist naselennya zrosla na 32 98 Za nastupni 10 rokiv chiselnist naselennya shtatu zrosla she na 12 9 Za danimi perepisu 2011 roku vona stanovila 610 577 osib z nih cholovikiv 323 070 osib 52 9 zhinok 287 507 osib 47 1 zhiteliv mist 153 578 osib 25 2 zhiteliv silskoyi miscevosti 456 999 osib 74 8 39 Dinamika chiselnosti naselennya Sikkimu za danimi perepisiv 1901 2011 rokiv 7 Rik perepisu 1901 1911 1921 1931 1941 1951 1961 1971 1981 1991 2001 2011Kilkist zhiteliv 59 014 87 920 81 721 109 808 121 520 137 725 162 189 209 843 316 385 406 457 540 547 610 577Naselennya perevazhne silske Naseleni punkti perevazhno predstavlyayut okremi budinki rozkidani po shilah pagorbiv Velikih mist nemaye najbilshe i yedine znachne misto Sikkimu Gangtok nalichuye 100 286 meshkanciv 2011 Gangtok otrimav status mista lishe v 1951 roci do cogo v Sikkimi zovsim ne bulo mist Dohid na dushu naselennya v 2005 roci stanoviv 29 808 indijskih rupij sho ye odnim z najvishih pokaznikiv u krayini 8 34 40 19 2 naselennya zhive za mezheyu bidnosti Riven zlochinnosti v Sikkimi najnizhchij sered shtativ Indiyi U 2005 roci bulo vidkrito 552 kriminalnih sprav 41 Ekonomika Redaguvati nbsp Plantaciyi kardamonu osnovnoyi silskogospodarskoyi kulturi SikkimuEkonomika Sikkimu perevazhno agrarna zasnovana na tradicijnih metodah vedennya silskogo gospodarstva Osnovnimi kulturami sho vivozyatsya zi shtatu ye kardamon imbir apelsini yabluka i orhideyi Sikkimskij chaj vvazhayetsya odnim z najkrashih chayiv u sviti Na terasah na pivdennih shilah Gimalayiv viroshuyut ris Dlya vnutrishnogo spozhivannya takozh viroshuyut kartoplyu kapustu kukurudzu goroh pshenicyu yachmin proso ta inshi kulturi Sikkim ye osnovnim virobnikom kardamonu v Indiyi yak za ob yemom virobnictva tak i za plosheyu kultivuvannya 3 13 Svijski tvarini bujvoli yaki ovci girski kozi svini muli domashnya pticya 8 Cherez goristij relyef i nestachu infrastrukturi v shtati nemaye velikoyi promislovosti Dribna promislovist predstavlena pivovarinnyam peregonkoyu spirtu farbuvalnim virobnictvom i vigotovlennyam godinnikiv Vsi promislovi pidpriyemstva roztashovani na pivdni Sikkimu Ekonomika shtatu roste na 8 3 na rik ce drugij za velichinoyu pokaznik sered indijskih shtativ i teritorij pislya Deli 42 Z nedavnogo chasu uryad Sikkimu pridilyaye veliku uvagu rozvitku turizmu Sikkim maye velicheznij turistichnij potencial i rozvitok turizmu vzhe istotnim chinom vidobrazivsya na byudzheti shtatu nezvazhayuchi navit na neobhidnist yak i ranishe otrimannya specialnogo dozvolu na v yizd do Sikkimu dlya inozemciv Peredbachayetsya sho z chasom turizm stane golovnoyu galuzzyu ekonomiki Sikkimu Najpopulyarnishi bagatodenni turistichni pohodi alpinizm rafting ta girskij velosport Krim togo pritik turistiv do Sikkimu stimulyuvav rozvitok specifichnih galuzej takih yak yuvelirna sprava vigotovolennya suvenirnoyi produkciyi zokrema virobnictvo tradicijnih tibetskih vovnyanih kilimiv vigotovlennya virobiv inshih dribnih remesel Nabuli velikogo rozvitku i azartni igri Napriklad komercijno uspishnoyu viyavilasya onlajn lotereya Playwin zaraz vona poshirena po vsij Indiyi 43 U Sikkimi vedetsya vidobutok riznih korisnih kopalin sho vklyuchayut midnu rudu dolomit vapnyak grafit slyudu zaliznu rudu i kam yane vugillya 10 Vidkrittya prikordonnogo perehodu mizh Indiyeyu i Kitayem na perevali Natu La 6 lipnya 2006 roku yak ochikuyetsya dast novij impuls rozvitkovi ekonomiki Sikkimu hocha navryad chi efekt vid cogo viyavitsya vidchutnim nadto shvidko 30 U Sikkimi diyut kilka gidroelektrostancij sho sluzhat stabilnim dzherelom elektroenergiyi Stanom na kinec 2000 h rokiv spozhivannya elektroenergiyi na dushu naselennya stanovit 182 kilovat godin u porivnyanni z 631 peresichnij pokaznik v Indiyi 44 73 2 gospodarstv mayut dostup do ochishenoyi pitnoyi vodi 45 U shtati bagato richok tomu v Sikkimi ne buvaye posuh Transport RedaguvatiU Sikkimi nemaye zaliznic i aeroportiv oskilki yih sporudzhennya utrudnene cherez goristij relyef miscevosti prote v 2008 roci uryad shtatu vidiliv dotaciyi na budivnictvo aeroportu v Pakjonzi 46 Najblizhchij aeroport Bagdogra roztashovanij bilya mista Siliguri v shtati Zahidnij Bengal i znahoditsya za 124 km vid Gangtoka Mizh nim i Gangtokom diye regulyarne gelikopterne spoluchennya organizovane kompaniyeyu Sikkim Tourism Development Corporation 47 Gelikopternij majdanchik v Gangtoci yedinij u shtati Najblizhcha zaliznichna stanciya Nyu Dzhalpajguri znahoditsya na vidstani 16 km vid Siliguri Nacionalna avtodoroga 31A spoluchaye Siliguri i Gangtok Vona majzhe na vsomu svoyemu shlyahu prohodit paralelno richci Tista peretinayuchi mezhu Sikkimu v Rangpo Doroga vikoristovuyetsya chislennimi gromadskimi ta privatnimi avtobusnimi kompaniyami na liniyah sho spoluchayut aeroport zaliznichnu stanciyu Siliguri i Gangtok Vidgaluzhennya v Melli vede do Zahidnogo Sikkimu Mista pivdennogo i zahidnogo Sikkimu spolucheni dorozhnoyu merezheyu z pivnichchyu Zahidnogo Bengalu zokrema Kalimpongom i Dardzhilingom Bilshist dorig shtatu poganoyi yakosti tomu chasto vikoristovuyutsya povnoprivodni avtomobili Gangtok i centri okrugiv spolucheni z dribnishimi naselenimi punktami mikroavtobusnimi liniyami U 2004 roci uryad shtatu mav v svoyemu rozporyadzhenni 124 avtobusi sho kursuvali 66 marshrutami 3 Dorogi Sikkimu chasto strazhdayut vid zsuviv i zatoplen ale v serednomu voni krashi nizh dorogi analogichnogo znachennya v inshih shtatah Indiyi Pidtrimkoyu yakosti dorig zajmayetsya Border Roads Organisation BRO pidrozdil zbrojnih sil Indiyi sho zajmayetsya dorogami na prikordonnih teritoriyah Dorogi Pivdennogo Sikkimu znahodyatsya u vidnosno horoshomu stani obvali ridkisni 1857 35 km dorig sho ne perebuvayut u vidanni BRO pidporyadkovani uryadu shtatu 45 Dorozhnya merezha z tverdim pokrittyam pivnichnishe Manganu vidsutnya Pivnichnishe Mianga dorig nemaye vzagali Derzhavnij ustrij Redaguvati nbsp Bilij Dim rezidenciya prem yer ministra i gubernatora SikkimuYak i v reshti shtativ Indiyi glavoyu Sikkimu ye gubernator sho priznachayetsya centralnim uryadom Indiyi Jogo rol zdebilshogo ye ceremonialnoyu a golovna funkciya privesti do prisyagi prem yer ministra Ostannij praktichno maye vsyu povnotu vikonavchoyi vladi i ye glavoyu partiyi abo koaliciyi sho otrimala bilshist golosiv na viborah do miscevogo parlamentu Gubernator priznachaye takozh inshih ministriv za podannyam prem yer ministra Zakonodavcha vlada Sikkimu zdijsnyuyetsya odnopalatnim parlamentom Zakonodavchoyu Asambleyeyu Shtat predstavlenij odnim predstavnikom u kozhnij z dvoh palat parlamentu Indiyi Lok Sabha i Radzhya Sabha U asambleyi Sikkimu 32 miscya odne z yakih vidvedene dlya buddistskoyi gromadi samghi Verhovnij sud Sikkimu najmenshij v Indiyi i skladayetsya vsogo z troh suddiv 48 Pislya skasuvannya monarhiyi i vhodzhennya Sikkimu do skladu Indiyi v 1979 roci bulo privedeno do prisyagi uryad Nara Bahadura Bhandari lidera partiyi Sikkim Dzhanata Parishad Bhandari zalishavsya pri vladi takozh pislya viboriv 1984 i 1989 rokiv pri comu na viborah 1989 roku partiya otrimala vsi 32 miscya v Zakonodavchij Asambleyi V rezultati viboriv 1994 roku do vladi prijshla partiya Sikkimskij demokratichnij front lider yakoyi Pavan Kumar Chamling stav prem yer ministrom Partiya takozh zalishilasya pri vladi za rezultatami viboriv 1999 i 2004 rokiv 23 Za vsyu istoriyu Sikkimu vsogo p yat cholovik zajmali posadu prem yer ministra Kazi Lhendup Dordzhi Khangsarpa 1974 1979 Nar Bahadur Bhandari 1979 1984 i 1984 1994 Bhim Bahadur Gurung 1984 Sanchaman Limboo 1994 Pavan Kumar Chamling z 1994 roku nbsp Budivlya Zakonodavchoyi Asambleyi Sikkimu v GangtociU Sikkimi diye dekilka desyatkiv politichnih partij bilshist yakih aktivni tilki na rivni shtatu i ne ye regionalnimi viddilennyami zagalnoindijskih Najbilshoyu partiyeyu Sikkimu ye Sikkimskij demokratichnij front stvorenij v 1993 roci sho virazhaye v pershu chergu interesi etnichnih nepalciv U teperishnij chas cya partiya ye pravlyachoyu na viborah 2004 roku vona otrimala 31 miscya v Zakonodavchij Asambleyi z 32 49 Partiya Sikkimskij nacionalnij kongres bula stvorena v 1961 roci i stala pershoyu politichnoyu partiyeyu Sikkimu sho predstavlyaye vsi grupi naselennya do yiyi stvorennya vsi partiyi buli nacionalnimi Partiya vigrala pershi vibori 1974 roku v Sikkimi i pislya jogo vhodzhennya do skladu Indiyi ob yednalasya iz zagalnoindijskoyu partiyeyu Indijskij nacionalnij kongres Partiya Sikkim Dzhanata Parishad sho vigrala vibori 1979 roku v 1981 roci takozh ob yednalasya z Indijskim nacionalnim kongresom prote v 1984 roci yiyi kolishnij lider i prem yer ministr Sikkimu Nar Bahadur Bhandari vijshov z yiyi skladu i utvoriv novu partiyu Sikkim Sangram Parishad U 1989 roci cya partiya otrimala vsi miscya v parlamenti ale ne zmogla vigrati vibori nastupnogo razu postupivshis politichnoyu scenoyu Sikkimskomu demokratichnomu frontu 25 zhovtnya 2008 roku Nar Bahadur Bhandari buv zasudzhenij do shesti misyaciv zroku za korupciyu 50 Derzhavni simvoli Sikkimu 3 tvarina mala panda ptah bagryanij fazan derevo rododendron kvitka blagorodna orhideya Kultura Redaguvati nbsp Tanec Gumpa sho vikonuyetsya pid chas buddistskogo svyata Losar v LachunziNaselennya Sikkimu vidznachaye svyata yak induyistiv Divali Dasara tak i buddistiv Losar Saga Dava Lhahab Duchen Drupka Teshi i Bhumchu Pid chas Losaru tibetskogo novogo roku bilshist uryadovih ustanov zakrivayutsya na tizhden 51 Ostannim chasom v Gangtoci takozh svyatkuyetsya Rizdvo v osnovnomu dlya zaluchennya vidviduvachiv pid chas perervi v turistskomu sezoni Vazhlivoyu i nevid yemnoyu chastinoyu Sikkimu ye buddistski hrami i monastiri U Sikkimi funkcionuyut religijni ustanovi troh tipiv Tak Phu angl Tak phu hram roztashovanij v pecheri U shtati yih dostatni bagato ale chotiri z nih Lhari Nying Phu Lhari nying phu Kado Sang Phu Kah do Sang phu Pe Phu Pe phu Dechen Phu De chhen phu vvazhayutsya osoblivo vazhlivimi oskilki za tradiciyeyu vvazhayetsya sho tam medituvav Guru Rinpoche zasnovnik buddizmu v Sikkimi Gompa vlasne monastiri kompleksi sho stvoreni dlya vidhodu vid mirskih klopotiv mistyat odnochasno hrami i religijni shkoli U Sikkimi roztashovano kilka desyatkiv gompa Zokrema v monastiri gompa Rumtek znahoditsya rezidenciya karmapi yakij vtik z Tibetu Mani Lakhang zazvichaj hrami nevelikogo rozmiru v naselenih punktah sho ne vhodyat do skladu monastiriv 52 Vazhlivoyu chastinoyu sikkimskoyi kulturi ye narodni tanci Tanci riznih narodiv sho prozhivayut na teritoriyi shtatu istotno vidriznyayutsya Chasto voni priurocheni do pevnih buddijskih abo induyistskih svyat Duzhe harakterni dlya buddijskoyi kulturi Sikkimu tanci z maskami 53 nbsp Buddijska ceremoniya napovnennya lamp v odnomu z monastiriv SikkimuU Sikkimi nabula velikogo poshirennya rok muzika v zahidnomu stili V kinci 1960 h na pochatku 1970 h rokiv gurti Orchids i Flickers buli vidomi po vsij Indiyi pislya 1982 roku stali populyarnimi rok grupi Shooting Star i Soul Saviour novij sklad gurtu Flickers Sered naselennya maye populyarnist indijska pop muzika a takozh nepalskij rok stil sho sklavsya pid vplivom zahidnoyi rok muziki i vikoristovuvye teksti nepalskoyu movoyu Populyarnij aktor Bollivudu Danni Denzongpa vihidec z Sikkimu jogo spravzhnye im ya Cering Pintcog 54 Futbol i kriket dva najpopulyarnishih vidu sportu v Sikkimi Urodzhenec Shidnogo Sikkimu Bajchung Bhutiya ye rekordsmenom futbolnoyi zbirnoyi Indiyi za kilkistyu provedenih zustrichej i zabitih m yachiv Sikkimec Pem Dorzhi buv kapitanom zbirnoyi Indiyi z futbolu Dzhaslal Pradhan stav chempionom Azijskih igor 1982 roku i buv neodnorazovim chempionom Indiyi z boksu Kanchendzhanga j inshi vershini privertayut alpinistiv Sonam G yatco najbilsh titulovanij sikkimskij alpinist sho pidijmavsya na vershini Everestu Kanchendzhangi ta Annapurni organizator bagatoh ekspedicij Sikkimska kuhnya pohodit z tradicij narodiv sho naselyayut shtat nepalciv bhutiya i lepcha Vona maye bagato zagalnogo z kuhneyu Tibetu zokrema v nij perevazhayut stravi na osnovi lokshini taki yak thukpa sup z lokshini choumyeyin thenthuk fakthu i g yathuk Momo m yasni abo ovochevi pelmeni prigotovani na paru duzhe populyarna strava Chhurpi molochna strava analog siru Do tradicijnih bezalkogolnih napoyiv vidnosyatsya mohi slabokisle moloko i dahi molochnij produkt Tradicijni alkogolni napoyi analog piva dzhaanr sho vigotovlyayetsya z riznih zlakiv zokrema risu i distilovane vino raksi Alkogol vidnosno deshevij sho pov yazane z nizkimi podatkami tomu shiroko spozhivayutsya pivo viski rom i brendi U Sikkimi najposhirenishij alkogolizm sered vsih shtativ Indiyi 55 Bilshist budinkiv v dolinah i rivninnih rajonah Sikkimu zrobleni z bambuku i obkladeni kizyakom sho zabezpechuye zberezhennya tepla v gorah z derevini Viznachni pam yatki RedaguvatiNizhche pererahovani najviznachnishi pam yatki Sikkimu 56 nbsp Institut tibetologiyi Namg yalMonastir Rumtek najbilshij v Sikkimi rezidenciya karmapi Zasnovanij v 1730 roci piznishe buv spalenij ta vidnovlenij na novomu misci Monastir Dubdi Gompa v Yuksomi vvazhayetsya najstarishim v Sikkimi Monastir Pemayangste bilya Gejzinga najvazhlivishij monastir tradiciyi Nyingma zasnovanij v 17 stolitti Tron na yakomu koronuvali pershogo chog yala Sikkimu v Yuksomi Institut tibetologiyi Namg yal zasnovanij v 1958 roci i pobudovanij v tradicijnomu tibetskomu stili Tut zberigayetsya bagata kolekciya ridkisnih buddijskih knig statuetok tanok svyashennih ob yektiv Ruyini Rabdence drugoyi stolici Sikkimu zrujnovanoyi nepalcyami v 1814 roci Ozero Kecheopalri za 27 km vid Pellinga mizh Gejzingom i Yuksomom na visoti blizko 2 km vvazhayetsya svyashennim yak buddistami tak j induyistami Ozero Changu na visoti blizko 4 km na dorozi sho spoluchaye Gangtok i pereval Natu La znahoditsya v prikordonnij zoni dlya vidviduvannya potribnij osoblivij dozvil Dolina Yumthang zavdovzhki 135 km znamenita svoyimi alpijskimi pejzazhami Osnovni prinadi dlya turistiv sho priyizhdzhayut do Sikkimu buddistski hrami i monastiri prirodni bagatstva i pejzazhi Presa ta zv yazok RedaguvatiU mistah Sikkimu vihodyat shodenni gazeti anglijskoyu hindi i nepalskoyu Nepalski i chastina anglijskih gazet drukuyetsya bezposeredno v shtati hindi i reshta anglijskih v Siliguri Najvazhlivishi gazeti Samay Dainik Sikkim Express Sikkim Now usi tri anglijskoyu i Himalibela nepalskoyu U Sikkimi takozh vihodyat regionalni vidannya zagalnoindijskih gazet takih yak The Statesman i The Telegraph drukuyutsya v Siliguri i The Hindu i The Times of India drukuyutsya v Kalkutti i dostavlyayutsya v Sikkim iz zapiznennyam na den Gazeta Himalaya Darpan sho vidayetsya v Siliguri ye najposhirenishim vidannyam nepalskoyu movoyu v pivnichno shidnij Indiyi Sikkim Herald oficijnij tizhnevik uryadu Sikkimu Persha gazeta nepalskoyu movoyu sho maye onlajn versiyu Himgiri Zaraz vihodit takozh i yiyi anglijska onlajn versiya 57 Vidayetsya takozh i onlajn zhurnal Tistarangit pershij v Indiyi nepalskoyu movoyu 58 Yedinim mizhnarodnim novostnim internet portalom Sikkimu ye anglomovnij Haalkhabar U stolicyah okrugiv dostatno poshireni internet kafe ale shirokosmugovij dostup do Internetu maye duzhe obmezhene rozpovsyudzhennya Silska miscevist praktichno ne maye dostupu do Internetu Bilshist budinkiv mayut mozhlivist prijmati teleperedachi za dopomogoyu suputnikovih anten Golovnimi provajderami ye Dish TV Doordarshan i Nayuma Chotiri osnovni provajderi mobilnogo telefonnogo zv yazku v Sikkimi BSNL Vodafone Essar Reliance Communications i Airtel ale tilki BSNL zabezpechuye mobilnij zv yazok na vsij teritoriyi shtatu Yedina radiostanciya v Sikkimi zagalnoindijska All India Radio 59 Ohorona zdorov ya RedaguvatiProgres v ohoroni zdorov ya pislya priyednannya shtatu do Indiyi ye odnim z najbilsh vrazhayuchih chinnikiv socialnogo rozvitku Sikkimu Tak v 1989 roci narodzhuvanist i smertnist stanovili vidpovidno 31 4 i 9 1 na tisyachu cholovik u silskij miscevosti 32 8 i 10 1 u mistah 24 5 i 4 3 Ci cifri osoblivo smertnist v mistah desho vishe serednoindijskih Dityacha smertnist stanovit 32 na tisyachu narodzhenih 2005 rik 40 U 1965 roci bulo vvedeno misceve samovryaduvannya panchayati radzh sho zokrema uzyalo na sebe sistemu socialnogo zabezpechennya 60 Vstanovlenoyu uryadom shtatu normoyu ye odin likar na 3000 cholovik odna poliklinika angl Primary health center na 20 tis cholovik odnu veliku likarnyu angl Community health center na 80 tis cholovik V cilomu kilkist likaren desho menshe normi hocha v okremih rajonah yiyi navit perevishuye 61 Osvita RedaguvatiRiven pisemnosti stanovit 69 68 pri comu 76 73 sered cholovikiv i 61 46 sered zhinok Uryad ogolosiv za metu dovesti riven pisemnosti do 100 do 2015 roku 41 U shtati funkcionuyut 1545 derzhavnih i 18 privatnih shkil riznogo rivnya 45 Pochatkova i serednya osvita v shtati bezkoshtovni 8 Vikladannya zdijsnyuyetsya anglijskoyu movoyu hocha v bilshosti shkil peredbacheno vivchennya ridnoyi movi uryad finansovo pidtrimuye vidannya vidpovidnih pidruchnikiv Takozh u Sikkimi diyut 12 ustanov vishoyi osviti Najbilsha z nih tehnichnij universitet Sikkim Manipal sho gotuye fahivciv z inzhenernih disciplin medicini i menedzhmentu proponuye takozh zaochnu osvitu 62 U lipni 2008 roku formalno pochav funkcionuvati Sikkimskij universitet rektorom yakogo ye gubernator Sikkimu 63 Na teperishnij chas cej universitet ne maye svogo kampusu budivnictvo yakogo peredbachayetsya v Yanganzi za 28 km vid Singtama Vtim bagato miscevih studentiv voliyut zdobuvati vishu osvitu za mezhami shtatu Dzherela ta literatura Redaguvati Primary Census Abstract Sikkim Procitovano 20 chervnya 2016 a b Arjun Adlakha April 1997 Population Trends India PDF International brief U S Department of Commerce s 5 Arhiv originalu za 20 chervnya 2013 Procitovano 4 listopada 2008 a b v g d e General Information Sikkiminfo net Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 4 listopada 2008 Thy name is Sikkim The Himalayan Beacon Arhiv originalu za 20 chervnya 2013 Procitovano 21 lyutogo 2009 About Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim North East Online INDIA CONNECTS www ne iconn in 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 3 listopada 2008 Procitovano 4 listopada 2008 General information about Sikkim Sikkim Tourism Government of Sikkim Arhiv originalu za 10 kvitnya 2008 Procitovano 9 listopada 2008 a b District Census Hand Book Sikkim Procitovano 20 chervnya 2016 a b v g d Sikkim Encyclopaedia Britannica a b v g Physical Features of Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 13 travnya 2008 Procitovano 9 listopada 2008 a b Sikkim s Economy National Informatics Centre 29 serpnya 2002 Arhiv originalu za 11 chervnya 2008 Procitovano 6 listopada 2008 Resources Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 10 kvitnya 2009 Procitovano 26 listopada 2008 Sikkim Earthquake of 14 February 2006 National Information Center of Earthquake Engineering IIT Kanpur 2005 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 22 listopada 2008 a b Climatic zones in Sikkim Meteorological Center Gangtok Arhiv originalu za 25 bereznya 2008 Procitovano 22 listopada 2008 Plant Taxa Genera Species with diverse characteristics Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 2 serpnya 2007 Procitovano 26 listopada 2008 Rare and threatened mammal species Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 11 travnya 2005 Procitovano 27 listopada 2008 Threatend birds of Sikkim Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 24 serpnya 2005 Procitovano 27 listopada 2008 Evans W H 1932 The Identification of Indian Butterflies 2 e pp 23 Haribal Meena 1994 Butterflies of Sikkim pg 9 Existing and Proposed Areas in Sikkim for Bio diversity Conservation Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 3 travnya 2005 Procitovano 27 listopada 2008 Government of Sikkim About Sikkim Government of Sikkim Arhiv originalu za 16 chervnya 2008 Procitovano 5 listopada 2008 History of Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 22 kvitnya 2008 Procitovano 5 listopada 2008 History of Sikkim Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 8 veresnya 2005 Procitovano 26 listopada 2008 a b History of Sikkim Government of Sikkim 29 serpnya 2002 Arhiv originalu za 9 travnya 2008 Procitovano 6 listopada 2008 Eliade Mircea 1990 Autobiography Volume 1 1907 1937 Journey East Journey West University of Chicago Press s 169 ISBN 0226204073 Posvyashaetsya 80 letiyu Centralno Aziatskoj ekspedicii akademika N K Reriha Gazeta Sodruzhestvo 1 kvitnya 2003 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 29 listopada 2008 Ganju Lama SikkimInfo Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 19 listopada 2008 Elections after the merger Sikkiminfo net Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 6 listopada 2008 Baruah Amit 12 kvitnya 2005 China backs India s bid for U N Council seat The Hindu Arhiv originalu za 14 kvitnya 2005 Procitovano 6 listopada 2008 Otvety predstavitelya MID KNR Lyu Czyanchao na voprosy korrespondentov na press konferencii 18 maya 2004 goda a b Historic India China link opens VVS 6 lipnya 2006 Procitovano 6 listopada 2008 Census of India Office of the Registrar General India Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 6 listopada 2008 Gracious people unique culture Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 10 kvitnya 2009 Procitovano 25 listopada 2008 Census of India 2011 C 1 Population By Religious Community Sikkim Procitovano 20 chervnya 2016 a b People of Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 12 zhovtnya 2006 Arhiv originalu za 22 travnya 2008 Procitovano 9 listopada 2008 NCLM National Commissioner Lingusitic Minorities 50th REPORT OF THE COMMISSIONER FOR LINGUISTIC MINORITIES IN INDIA July 2012 to June 2013 Arhiv originalu za 8 lipnya 2016 Procitovano 20 chervnya 2016 Census of India PART A Distribution of the 22 Scheduled Languages India States Union Territories 2001 Census Procitovano 20 chervnya 2016 Census of India PART B Distribution of the 100 Non Scheduled Languages India States Union Territories 2001 Census Sikkim NER Databank Arhiv originalu za 20 chervnya 2013 Procitovano 8 lyutogo 2009 Census of India 2011 Sikkim Profile Procitovano 20 chervnya 2016 a b Facts and figures about Sikkim Government of Sikkim Arhiv originalu za 16 chervnya 2008 Procitovano 14 listopada 2008 a b Interview with Chief Minister Pawan Chamling Frontline Arhiv originalu za 20 chervnya 2013 Procitovano 15 listopada 2008 Economy of Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 8 travnya 2008 Procitovano 6 listopada 2008 Playwin lottery Interplay Multimedia Pty Ltd 20 serpnya 2006 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 6 listopada 2008 Per capita power consumption in India INRnews 20 serpnya 2007 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 8 listopada 2008 a b v Sikkim at a glance Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 28 veresnya 2007 Procitovano 7 listopada 2008 Greenfield airport in Sikkim approved Thaindian News 16 zhovtnya 2008 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 6 listopada 2008 Helicopter Service Sikkimpackages Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 6 listopada 2008 Judge strengths in High Courts increased Ministry of Law amp Justice 30 zhovtnya 2003 Procitovano 6 listopada 2008 Sikkim Legislative Assembly Headlines India Arhiv originalu za 18 listopada 2008 Procitovano 13 listopada 2008 Former Sikkim CM sentenced to six months jail zeenews com India edition 25 zhovtnya 2008 Procitovano 29 listopada 2008 Culture and Festivals of Sikkim Department of Information and Public Relations Government of Sikkim 29 veresnya 2005 Arhiv originalu za 8 travnya 2008 Procitovano 8 listopada 2008 Monasteries in Sikkim SikkimInfo Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 8 listopada 2008 Folk dances SikkimInfo Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 19 listopada 2008 Sikkim Trivia NAMCHANGKORPA Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 16 listopada 2008 Sikkim Human Development Report 2001 Government of Sikkim Procitovano 8 listopada 2008 Places of Tourist interest in Sikkim Envis Centre Sikkim on Ecotourism Arhiv originalu za 10 kvitnya 2009 Procitovano 27 listopada 2008 Himgiri Arhiv originalu za 21 zhovtnya 2008 Procitovano 8 listopada 2008 Tistarangit Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 8 listopada 2008 Entertainment in Sikkim Sikkiminfo net Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 8 listopada 2008 Jeta Sankrutyayana 1994 Development without shocks A Himalayan experience v knizi Sikkim ed by Mahendra P Lama New Delhi Indus publishing company s 208 221 ISBN 8173870136 Status of primary health infrastructure Government of Sikkim Arhiv originalu za 20 serpnya 2011 Procitovano 28 listopada 2008 Sikkim Manipal University Arhiv originalu za 22 serpnya 2008 Procitovano 7 listopada 2008 Central University in Sikkim Darjeeling Times 4 chervnya 2007 Arhiv originalu za 18 serpnya 2011 Procitovano 7 listopada 2008 Literatura Redaguvati H H Risley 2005 Gazetteer Of Sikkim Br Rhythms ISBN 8176465208 S K Sharma Usha Sharma editors 1998 Documents on Sikkim and Bhutan Anmol Publications PVT LTD ISBN 8174885463 Nirmalananda Sengupta 1985 State Government and Politics Sikkim Sterling ISBN 978 0865906945 C De Beauvoir Stocks 1975 Sikkim Customs and Folklore Cosmo Publications ISBN 978 8170203476 Posilannya RedaguvatiSikkim Universalnij slovnik enciklopediya 4 te vid K Teka 2006 Vikishovishe maye multimedijni dani za temoyu SikkimSikkim nedostupne posilannya z lipnya 2019 BSE ros Oficijnij vebsajt sikkimskogo uryadu angl Department of Information and Public Relations Govt of Sikkim angl Portal resursiv pro Sikkim Sikkiminfo com angl Envis Centre Sikkim Ecotourism angl A C Sinha Sikkim Sub Regional Relations in the Eastern South Asia IDE JETRO angl nbsp Cya stattya nalezhit do vibranih statej Ukrayinskoyi Vikipediyi Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Sikkim amp oldid 37865602