www.wikidata.uk-ua.nina.az
Kultura Argentini harakterizuyetsya velikoyu riznomanitnistyu zavdyaki multikulturalizmu ta multietnichnosti naselennya ciyeyi krayini skladenogo perevazhno z pereselenciv z bagatoh krayin svitu a takozh miscevih indianciv Argentinska kultura ye trivkim sinkretizmom form virazhennya dumki harakternih dlya suspilstv riznih svitoglyadiv yaki ob yednuyuchis hocha j ne bez konfliktiv utvoryuyut podvijne vidchuttya prinalezhnosti do kulturi Yevropi i Latinskoyi Ameriki Zmist 1 Literatura 2 Filosofiya 3 Movi 4 Religiya 5 Kinematograf 6 Obrazotvorche mistectvo 7 Arhitektura 8 Teatr 9 Muzika 10 Moda 11 Kuhnya 12 Alegorichnij obraz Argentini 13 Primitki 14 PosilannyaLiteratura red Dokladnishe Literatura ArgentiniIstoriya literaturi v Argentini ce proces rozvitku vid ispanskih koreniv cherez poshuk form nacionalnogo samovirazhennya yakij dav svitu tvorciv svitovogo rivnya Literatura indianskih plemen yaki naselyali Argentinu do nashogo chasu praktichno ne zbereglasya Ispanomovna literatura v Argentini rozpochalasya z hronik ispanskih kolonizatoriv Yak nacionalna literatura vona formuvalasya z kincya 18 st v umovah borotbi za nezalezhnist Argentini Pochatkom vlasne argentinskoyi literaturi vvazhayut literaturu gaucho dlya yakoyi harakterni patriotichni motivi j opisi pobutu Najviznachnishoyu robotoyu cogo zhanru vvazhayetsya poema Martin Fyerro Hose Ernandesa 1872 Na pochatku XIX st z pochatkom borotbi za nezalezhnist Argentini nacionalistichni i revolyucijni temi u literaturi nabuvayut obertiv Odnochasno rozvivayetsya romantizm osnovopolozhnikom yakogo v argentinskij literaturi stav Esteban Echeverriya U drugij polovini XIX st na argentinsku prozu pochinayut vplivati ideyi realizmu i naturalizmu chasto u svoyemu francuzkomu varianti Na pochatku XX st v Argentini politichne zhittya normalizuyetsya Figuroyu yaka oznamenuvala perehid do novoyi epohi u literaturi Argentini stav poet i pismennik modernist Leopoldo Lugones Za vitonchenistyu Lugonesa rozpochavsya period perevazhannya prostoti U 1920 h rokah u literaturnih kolah pochinayut konkuruvati dvi grupi mitciv Florida i Boedo Chleni Grupi Florida buli perevazhno zamozhnimi lyudmi a Grupa Boeda prisvyatila sebe visvitlennyu socialnih i ekonomichnih problem robitnichogo klasu beruchi nathnennya vid rosijskogo socrealizmu U 1940 h rokah z yavlyayetsya avangard novih pismennikiv rozpochinayut svoyu tvorchist Horhe Luyis Borhes i Ernesto Sabato U 1950 tih rokah vidaye svoyi pershi tvori yaki spravili znachnij vpliv ne lishe na literaturu Argentini ale i na usyu svitovu fantastiku Hulio Kortasar U 1970 h 1960 h rokah vijskova diktatura znachno prigalmovuye literaturne zhittya Argentini bagato pismennikiv zmusheni buli emigruvati Pislya padinnya diktaturi z yavlyayetsya pleyada novih prozayikiv i poetiv dlya tvorchosti yakih harakterni ironiya perepletinnya fantaziyi i realizmu epichnist minimalizm pidtrimka liberalnih cinnostej Argentinski pismenniki nbsp Leopoldo Lugones nbsp Horhe Luyis Borhes nbsp Ernesto Sabato nbsp Hulio KortasarFilosofiya red Rozvitok filosofiyi v Argentini pochinayetsya u XVII st iz zasnuvannyam universitetu u Kordovi yezuyitami Yezuyitski misliteli prisvyatili sebe pereosmislennyu i rozvitku idej Fransisko Suaresa ta sholastiv Vidtak mozhna zrobiti visnovok sho argentinska filosofiya stala spadkoyemiceyu yevropejskoyi zavdyaki hristiyanskim ta neotomistskim koncepciyam U XVIII st na argentinskih misliteliv vplinuli ideyi prosvitnictva zokrema Montesk ye Russo Lokka Lejbnica Devida Yuma Fejho Voni znajshli svoye vidobrazhennya u tvorah Kayetano Rodrigesa ta Eliasa del Karmen Perejri Pislya zdobuttya nezalezhnosti Argentinoyu zbilshivsya vpliv francuzkoyi dumki na yiyi filosofiyu Pislya utopizmu Estebana Echeveriyi naturalizmu Domingo Faustino Sarm yento empirizmu Huana Bautisti Alberdi dialektichnogo materializmu Karlosa Astradi tradicionalizmu Leonardo Kastelyani istorizmu Rodolfo Mondolfo evolyucionizmu Hose Inhenyerosa personalistskoyi filosofiyi Emilio Estyu argentinska filosofiya jshla shlyahom ne obmezhenim lishe vidtvorennyam i rozvitkom najbilshih filosofskih sistem Yevropi a namagalasya privnesti originalni nacionalni risi u kulturnu spadshinu Zahodu i Shodu Argentinski filosofi nbsp Esteban Echeverriya nbsp Huan Bautista Alberdi nbsp Karlos Astrada nbsp Rodolfo MondolfoMovi red Ispanska mova a tochnishe yiyi argentinskij dialekt div Rioplatska ispanska mova ye zrozumiloyu praktichno dlya usogo naselennya Argentini Krim neyi u krayini isnuye ponad 25 miscevih indianskih mov najposhirenishimi sered yakih ye guarani ta kechua yaki mayut ponad miljon nosiyiv kozhna Drugoyu movoyu dlya bilshosti zhiteliv krayini ye anglijska yaka vivchayetsya u zagalnoosvitnih shkolah Oskilki bilshist naselennya Argentini ye pereselencyami z riznih krayin voni chasto zberigayut i svoyi ridni movi Najposhirenishimi z nih ye italijska blizko 1 5 mln movciv nimecka 400 tis vklyuchayuchi dialekti arabska movi narodiv Ispaniyi horvatska slovenska virmenska yidish kitajska 65 tis movciv perevazhno dialekti fuczyan ta tajvan korejska yaponska 35 tis litovska ukrayinska ta ciganska Ispanska mova ye yedinoyu movoyu yaka vikoristovuyetsya v organah derzhavnogo upravlinnya ta dilovodstva u derzhavnih zakladah osviti nauki kulturi zv yazku tosho hocha zakonodavcho yiyi status yak derzhavnoyi movi zhodnim chinom ne zakripleno Movnim regulyatorom yakij koordinuye normi i vzhitok ispanskoyi movi v Argentini ye Argentinska akademiya pismenstva Harakternimi risami argentinskoyi ispanskoyi ye znachna kilkist leksiki zapozichenoyi z italijskoyi kechua guarani araukanskoyi vimova ispanskih liter ll i y yak zvuku zh chaste vzhivannya viguku che voseo vzhivannya osoblivogo prijmennika drugoyi osobi i vidpovidnoyi formi diyeslova netipovoyi dlya klasichnoyi ispanskoyi Napriklad ti mayesh klasichnoyu ispanskoyu zvuchit yak tu tienes argentinskoyu vos tenes kovtannya zvuku s seseo vimova liter s z i c pered i ta e odnakovo yak s vzhivannya que zamist de que ignoruvannya deyakih diyeslivnih form minulogo i majbutnogo chasu dublyuvannya pryamogo dodatku2004 roku u provinciyi Korriyentes movi guarani bulo nadano status oficijnoyi Movi kom mokoyit ta vichi 2010 roku buli viznani oficijnimi u provinciyi Chako 1 Religiya red Div takozh Hristiyanstvo v Argentini Stattya 14 konstituciyi Argentini progoloshuye svobodu virospovidannya Vtim odnochasno osnovnij zakon nazivaye derzhavnoyu religiyeyu katolicizm Katolicka cerkva v Argentini zgidno zi statteyu 2 konstituciyi maye osoblive yuridichne polozhennya pidtrimku derzhavi ta status nederzhavnoyi gilki vladi Konstitucijnoyu reformoyu 1994 roku cerkvu bulo viddileno vid derzhavi ale vona dosi zberigaye svij osoblivij status nbsp Kafedralnij sobor Buenos Ajresa nbsp Kafedralnij sobor Kordovi 1758 nbsp Bazilika Bogomateri Luhanskoyi 1935 nbsp Kafedralnij sobor La Plati 1902 92 argentinciv buli pohresheni katolikami 2 hocha lishe 62 9 vvazhayut sebe takimi 3 z yakih menshe 20 regulyarno vidviduye cerkvu 2 Zgidno z opituvannyam 2019 roku 15 3 argentinciv ye protestantami 1 4 opitanih skladayut svidki Yegovi ta mormoni 1 2 spoviduyut inshi religiyi 18 9 ne spoviduyut zhodnoyi religiyi 3 V Argentini takozh isnuye bagato poshirenih narodnih viruvan zokrema kult Pokijnoyi Korrea 4 Materi Mariyi 5 Pancho Syerri 6 Gauchito Hilya 7 Seferino Namunkura 8 Katolicka cerkva v Argentini maye taki arhidiyeceziyi Bayiya Blanka Buenos Ajres Kordova Korriyentes La Plata Mendosa Parana Resistensiya Rosario Salta San Huan de Kujo Santa Fe de la Vera Krus Tukuman Mersedes LuhanCerkva maye bagato pochatkovih ta serednih shkil v Argentini a takozh 7 universitetiv Kinematograf red Dokladnishe Kinematograf ArgentiniKinematograf Argentini odin iz najrozvinenishih v Latinskij Americi poryad z meksikanskim i brazilskim 9 Za XX st argentinska kinoprodukciya zavdyaki pidtrimci derzhavi i roboti velikoyi kilkosti mitciv stala odniyeyu z providnih v ispanomovnomu sviti Nini na odnogo meshkancya pripadaye bilshe kinoteatriv nizh u bud yakij inshij krayini Latinskoyi Ameriki 9 Pershim povnometrazhnim filmom znyatim v Argentini stala Amaliya 1914 ekranizaciya odnojmennogo romanu Hose Marmolya 1917 roku bula stvorena persha animacijna povnometrazhna strichka Apostol Togo zh roku u kino debyutuvav odin z najvidomishih argentinskih aktoriv Karlos Gardel 1933 roku v Argentini bulo zasnovano pershi dvi kinostudiyi Argentina Sono Film ta Lumiton U 1940 h rokah argentinske kino uvijshlo u period krizi cherez silnu konkurenciyu z kinematografom SShA i Meksiki Naprikinci 1950 h kinematograf Argentini vidrodzhuyetsya persh za vse u techiyi nezalezhnogo kino Na pochatku 1970 h rokiv argentinske kino vidchuvaye vpliv francuzkogo realizmu Z 1975 roku argentinska kinoindustriya zaznaye silnoyu cenzuri z boku pravlyachogo rezhimu U 1980 h rokah pislya padinnya diktatorskih rezhimiv v Argentini vidrodzhuyetsya kinematograf Luyis Puenso znimaye Oficijnu versiyu pro zlochini diktaturi yaka 1984 roku staye pershoyu argentinskoyu strichkoyu volodarkoyu Oskara Strichka XXY 2007 zdobuvaye Gran pri Kannskogo kinofestivalyu 2009 roku vihodit Tayemnicya v jogo ochah zi shozhoyu do Oficijnoyi versiyi tematikoyu yaka staye drugoyu argentinskoyu strichkoyu volodarkoyu Oskara Argentinski filmi takozh zdobuvali chislenni nagorodi na bagatoh kinofestivalyah zokrema premiyi Gojya ta prizi Berlinskogo kinofestivalyu Argentina takozh vidoma svoyimi telefilmami deyaki z yakih jshli na ekranah Ukrayini zokrema teleseriali Buremnij shlyah i Florisyenta Najbilshimi kinofestivalyami krayini ye kinofestival u Mar del Plata ta Festival nezalezhnogo kino u Buenos Ajresi Obrazotvorche mistectvo red Dokladnishe Obrazotvorche mistectvo ArgentiniDo prihodu yevropejciv na zemli suchasnoyi Argentini na cij teritoriyi isnuvali indianski kulturi yaki mali rozvinene mistectvo malyunku keramiki skulpturi Vprodovzh kolonialnogo periodu istoriyi Argentini rozvivalosya perevazhno religijne mistectvo u yakomu chasto tradicijni hristiyanski syuzheti poyednuvalisya z viruvannyami miscevih zhiteliv Inshoyu vazhlivoyu techiyeyu u kolonialnomu mistectvi bulo zobrazhennya shojno doslidzhenih zemel kolonizatorami misionerami i naturalistami Vnaslidok vidkrittya kordoniv i znachnoyi immigraciyi v Argentinu u XIX stolitti yiyi mistectvo zaznalo silnogo vplivu misteckih techij z inshih krayin Pochatok XX st vidznachivsya poyavoyu impresionizmu v Argentini Yak i v literaturi golovnimi misteckimi ugrupovannyami buli grupa Boedo i grupa Florida Druga i najgolovnisha hvilya novatorstva u argentinskomu obrazotvorchomu mistectvi pripadaye na 1930 ti roki koli pochinayut tvoriti taki mitci yak Antonio Berni Gyula Kosice Raul Soldi Florensio Molina Kampos i Benito Kinkela Martin V obrazotvorchomu mistectvi z yavlyayutsya taki techiyi yak chuttyevij ta nayivnij zhivopis neorealizm konstruktivizm abstrakcionizm Suchasne obrazotvorche mistectvo Argentini harakterizuyetsya tendenciyami novoyi obraznosti pop artu neosyurrealizmu giperrealizmu sistemnogo mistectva neoabstrakcionizmu kinetizmu nbsp Muzej vitonchenih mistectv u Kordovi Muzej obrazotvorchih mistectv Evita ru nbsp Muzej suchasnogo latinoamerikanskogo mistectva u La Plati U 1940 1960 h rokah shvidkogo rozvitku nabuli argentinski komiksi Bagato viznanih majstriv cogo zhanru pohodyat z Argentini zokrema Ektor Herman Osterheld Alberto Breshia Fransisko Solano Lopes Kino Roberto Fontanarrosa Orasio Altuna Karlos Triljo Najvidomishim personazhem argentinskih komiksiv ye Mafalda istoriyi pro yaku perekladeni bilsh nizh 30 movami Arhitektura red Dokladnishe Arhitektura ArgentiniArhitektura Argentini bere svij pochatok vid sporud dokolumbovoyi epohi sered yakih slid vidznachiti Pukara de Tilkara ta poselennya Tafi del Valye V epohu kolonizaciyi bulo zbudovano veliku kilkist hramiv ta religijnih misij Yezuyitski misiyi regionu Guarani zokrema San Ignasio Mini ta Santa Ana a takozh yezuyitskij kvartal i misiyi Kordovi sogodni vhodyat do skladu svitovoyi spadshini YuNESKO Bilshist mist Argentini yaki buli zasnovani ispancyami buduvalisya za odnim zrazkom yakij mav znachnij vpliv na tradiciyu mistobuduvannya u krayini Pislya zdobuttya Argentinoyu nezalezhnosti i zavershennya gromadyanskih vijn yiyi arhitektura pochala vidchuvati vpliv neispanskogo mistectva zokrema italijskogo ta francuzkogo Naprikinci XIX st bula zbudovana golovna vulicya Buenos Ajresa Travneva nathnenna bulvarami Parizha i Marselya Zavdyaki roboti italijskih arhitektoriv Andresa Blanki ta Antonio Meselli z yavlyayutsya viznachni zrazki argentinskogo baroko zokrema cerkvi Sv Ignatiya ta Mariyi del Pilar kafedralnij sobor ratusha nbsp Pukara de Tilkara nbsp Palac vodopostachannya 1894 nbsp Nacionalnij kongres 1897 nbsp Kasa Rosada 1898 Na pochatku XX st perehid do novoyi epohi v arhitekturi znamenuyut taki sporudi yak cerkva Santa Felisita arhitektor Ernesto Bunge Palac Pravosuddya ta Nacionalnij kongres Viktor Meano Palac vodopostachannya Olaf Boye Todi zh zvedeno najvidomishij teatr Argentini Teatr Kolumba u stili neorenesansu U stili francuzkogo neoklasicizmu Alehandro Bustiljo buduye Nacionalnij bank Argentini a Martin Noel Ispanoamerikanskij muzej U 1930 h rokah pid vplivom Le Korbyuzye 10 v Argentini z yavlyayetsya nova vplivova 11 pleyada arhitektoriv na choli z Amansio Vilyamsom yaki spoviduyut ideali racionalizmu i funkcionalizmu Arhitektura sproshuyetsya i vtrachaye skladne ozdoblennya Z 1950 h rokiv u Buenos Ajresi rozkvitaye budivnictvo hmarochosiv sho porodzhuye novu techiyu v arhitekturi brutalizm do yakoyi vidnosyat roboti Peralti Ramosa Alfredo Agostini Klorindo Testi Sanchesa Eliyi nbsp Gotel Lyao Lyao 1939 nbsp Monument praporu 1957 nbsp Hmarochos Galisiya Sentral 2007 nbsp Hmarochos Dolfines Guarani 2010 Teatr red Z 16 st v Argentini buli poshireni narodni teatralizovani vidovisha Pershij teatr Argentini La Rancheriya bulo zbudovano u Buenos Ajresi za nakazom vice korolya vid 30 listopada 1783 roku 1786 roku tut bulo postavleno pershu p yesu nereligijnoyi tematiki napisanu v Argentini La Rancheriya proisnuvala do 1792 roku 1804 roku bulo vidkrito novij teatr pid nazvoyu Kolizej Pislya Travnevoyi revolyuciyi tam stavilisya perevazhno vistavi patriotichnogo zmistu U chasi Rosasa buli zbudovani teatri Viktoriya Buen Orden ta La Federasjon sho spriyalo rozvitku dramaturgiyi v Argentini nbsp Teatr Kolumba 1908 nbsp Teatr Libertador u Kordovi U 2 j polovini 19 st v Argentini viniklo bagato teatriv ale v nih vistupali perevazhno yevropejski gastroleri Vlasne argentinskij teatr pohodit vid tradicijnih indianskih ta religijnih ispanskih vistav Jogo narodzhennya pripadaye na kinec XIX st u viglyadi kreolskih spektakliv z elementami drami pantomimi farsu i kritichnogo monologu Na pochatku XX st argentinskij teatr perezhivav svij zolotij vik Viznachnimi predstavnikami tiyeyi epohi buli Roberto Pajro Florensio Sanches i Gregorio de Laferrere 1930 roku Leonidas Barletta zasnuvav Narodnij teatr yakij stav narizhnim kamenem u rusi nezalezhnogo teatru sho pozicionuvav sebe yak antipod komercijnogo U Narodnomu teatri stavilisya roboti vidomih nacionalnih avtoriv Roberto Arlta Raulya Gonsalesa Tunjona Alvaro Yunke Nikolasa Olivari U 1940 h rokah poziciyi nezalezhnogo teatru zakripilisya Z yavilisya grupi Maska i Huan B Husto novi dramaturgi Andres Lisarraga Agustin Kuccani Aurelio Faretti Takozh rozvivavsya lyalkovij teatr zavdyaki zusillyam Hav yera Vilyafanye Mane Bernardo Arielya Bufano Sari B yanchi U 1960 h rokah osnovnimi napryamkami teatralnogo mistectva v Argentini buli avangardizm socrealizm neogrotesk i neobaroko U 1970 h rokah rozvitok teatru prizupinivsya vidnovivshis lishe u 1980 h Vidomimi diyachami suchasnogo teatru ye Rikardo Monti Maurisio Kartun Eduardo Rovner Horhe Goldenberg Bernardo Karej Roberto Perinelyi Viktor Viner Alehandro Tantanyan Hose Luyis Arse Daniel Veronese Enrike Morales Pablo Sodor Hav yer Daulte Nini teatr Argentini perezhivaye novij period rozkvitu 2007 roku lishe u teatrah Buenos Ajresa bulo postavleno bilshe 200 vistav yaki vidvidali bilshe 2 miljoniv glyadachiv 12 Takozh neshodavno bulo zapochatkovano Mizhnarodnij teatralnij festival Buenos Ajresa yakij shoroku vidviduye blizko 25 tisyach osib Muzika red source source TangoNajbilsh znanim porodzhennyam argentinskoyi muzichnoyi kulturi ye tango sho z yavilosya naprikinci XIX st u Buenos Ajresi i znachno vplinulo na rozvitok muziki v Argentini ta poza yiyi mezhami Argentinske tango maye tri osnovni skladovi harakternij napryam u muzici de osnovnim instrumentom ye bandoneon stil spivu i vlasne harakternij tanec Najvidomishimi vikonavcyami tango vvazhayut Karlosa Gardelya Hulio Sosu Enrike Santosa Dissepolo Roberto Goyeneche j Astora P yaccolu Tango ta elektrotango najpopulyarnishi u stolici Argentini Folklor ye tipovishim dlya provinciyi Narodna muzika maye znachnu kilkist stiliv i variacij gato chamame zamba chakarera malambo tosho Najbilshi folklorni festivali prohodyat u Koskini ta Hesus Mariyi Golovnimi vikonavcyami cogo zhanru vvazhayutsya Mersedes Sosa Orasio Guarani Los Nocheros Soledad 13 Muzichni stili kuarteto isp el cuarteto i kumbiya isp la cumbia yaki narodilisya v provinciyi Kordova stayut vse populyarnishimi prostori nacionalnoyi muziki ta tancyu U 1960 h rokah z yavivsya argentinskij rok harakternoyu osoblivistyu yakogo stala ispanska mova vikonannya Najviznachnishimi predstavnikami cogo zhanru vvazhayut gurti Soda Stereo Rata Blanca Bersuit Vergarabat Patrisio Reya ta jogo gurt Redonditos de Ricota muzikantiv Charli Garsiyu Andresa Kalamaro Luyisa Alberto Spinettu ta Fito Paesa Sered klasichnih kompozitoriv vidomimi ye Alberto Hinastera Alberto Vilyams Hulian Agirre Karlos Guastavino Huan Hose Kastro sered vikonavciv Marta Argerih i Alberto Lisi sered dirigentiv Daniel Barenbojm Moda red Tradicijno moda v Argentini tisno pov yazana z ispanskoyu Pershij modnij zhurnal pochav vihoditi u Buenos Ajresi 1837 roku i mav nazvu La Moda Z cim vidannyam spivpracyuvali bagato vidomih pismennikiv krayini zokrema Huan Bautista Alberdi U seredini XIX st do krayini pochali pribuvati modisti ta kravci z Ispaniyi ta Franciyi Zgodom u krayini z yavilisya vlasni dizajneri odyagu najvidomishimi sered yakih ye Eduardo Bergara Lemann Ante Garmas Gustava Kadile Pako Hamandreu Hasmin Chebar Roberto P yacca Katalina Rautenberg Z 2001 roku u Buenos Ajresi provoditsya vlasnij tizhden modi 14 Kuhnya red Dokladnishe Argentinska kuhnyaOsnovu argentinskoyi kuhni skladayut stravi z yalovichini i vino a takozh produkti yaki ye vidnosno deshevimi u cij krayini Kuhnya Argentini formuvalasya pid vplivom tradicij dokolumbovih civilizacij a potim yevropejskih migrantiv perevazhno italijciv ta ispanciv Tipovi argentinski stravi i napoyi nbsp Asado m yaso smazhene na vogni nbsp Mate chaj z gostrolista paragvajskogo nbsp Dulse de leche desert shozhij na varenu zgushenku nbsp Alfahori pirogi nachinenij dulse de leche i politij shokoladom nbsp Empanada riznovid pirogiv nbsp Vidbivna po milanski nbsp Lokro strava z mayisu garbuza kvasoli nbsp Sandvich de miga buterbrod z kilkoh shariv hlibu tovshinoyu blizko 3 mm peremezhovanih ovochami salom sirom kovbasoyu toshoAlegorichnij obraz Argentini red Argentina ne maye nacionalnoyi personifikaciyi na kshtalt francuzkoyi Marianni vodnochas isnuye dekilka alegorichnih zobrazhen skulptur kartin tosho yaki uosoblyuyut cyu derzhavu Alegoriyeyu Argentinskoyi Respubliki ye zhinka u tunici i frigijskomu kovpaku yaka vikoristovuyetsya u bagatoh pam yatnikah i memorialah krayini 15 Uosoblennyam svobodi Argentini 16 ye Travneva piramida statuya zhinki shozhoyi na Afinu u frigijskomu kovpaku zi spisom v odnij ruci i shitom z argentinskim gerbom u drugij 17 Figuroyu sho uosoblyuye Batkivshinu Argentinu chasto nazivayut zhinochij byust z medaljonom u viglyadi gerba Argentini u Kasa Rosada 18 nbsp Travneva piramida nbsp Byust BatkivshiniPrimitki red Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 23 lipnya 2011 Procitovano 8 kvitnya 2011 a b CIA Factbook Argentina CIA Factbook Arhiv originalu za 17 kvitnya 2021 Procitovano 16 sichnya 2021 a b Eduardo Campos Lima 09 bereznya 2020 Argentina s Catholic numbers in sharp decline following Latin American trend America The Jesuit Review of Faith amp Culture anglijskoyu Arhiv originalu za 22 sichnya 2021 Procitovano 16 sichnya 2021 Sitio oficial de la Difunta Correa Arhiv originalu za 15 kvitnya 2006 Procitovano 8 kvitnya 2011 Sitio oficial de la Madre Maria Arhiv originalu za 22 lipnya 2011 Procitovano 8 kvitnya 2011 Sitio dedicado a Pancho Sierra Arhiv originalu za 17 lipnya 2011 Procitovano 8 kvitnya 2011 Sitio dedicado a Antonio Gil Arhiv originalu za 4 veresnya 2011 Procitovano 8 kvitnya 2011 Sitio Oficial de Ceferino Namuncura Arhiv originalu za 14 sichnya 2010 Procitovano 8 kvitnya 2011 a b Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 25 chervnya 2007 Procitovano 8 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 27 lyutogo 2009 Procitovano 8 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 11 lyutogo 2009 Procitovano 8 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 5 grudnya 2010 Procitovano 9 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 3 lyutogo 2012 Procitovano 3 chervnya 2019 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 1 kvitnya 2011 Procitovano 8 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 11 grudnya 2010 Procitovano 9 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 27 grudnya 2010 Procitovano 9 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 27 lipnya 2011 Procitovano 9 kvitnya 2011 Arhivovana kopiya Arhiv originalu za 20 kvitnya 2011 Procitovano 9 kvitnya 2011 Posilannya red Kultura Argentini na sajti argentina ar Kultura Argentini na sajti argentina gov ar Arhivovano 20 grudnya 2010 u Wayback Machine Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Kultura Argentini amp oldid 40150961