www.wikidata.uk-ua.nina.az
Berna l isp Bernal misto roztashovane v argentinskij provinciyi Buenos Ajres v okruzi Kilmes Bernalisp BernalZaliznichna stanciya BernalyaZaliznichna stanciya BernalyaOsnovni dani34 42 00 pd sh 58 17 00 zh d 34 70000 pd sh 58 28333 zh d 34 70000 58 28333 Koordinati 34 42 00 pd sh 58 17 00 zh d 34 70000 pd sh 58 28333 zh d 34 70000 58 28333Krayina ArgentinaRegion Buenos AjresZasnovano 1850Status mista 1960Plosha 23 62 km Naselennya 109 790 2001 gustota 5 537 26 osib km Aglomeraciya Velikij Buenos AjresVisota NRM 16 mNazva meshkanciv bernalenseTelefonnij kod 54 11Chasovij poyas UTC 3GeoNames 3436033Poshtovi indeksi B1876Miska vladaMer mista Martinyano Molina PRO Vebsajt quilmes gov arMapaBernalBernal Argentina BernalBernal Velikij Buenos Ajres Bernal u Vikishovishi Zmist 1 Istoriya 2 Naselennya 3 Osvita 4 Transport 5 Sport 6 Administrativnij podil 7 Klimat 8 Galereya 9 Dzherela 10 PrimitkiIstoriya red Pislya togo yak Huan de Garaj zasnuvav misto Buenos Ajres navkolishni zemli buli rozdileni mizh jogo suputnikami Miscevist de nini znahoditsya Bernal vidijshla do Pedro de Heresa i Luyisa Gajtana 1795 roku Huan Antonio de Santa Koloma kupiv ci zemli i zbuduvav tam budinok de zhiv razom z druzhinoyu i 13 ma ditmi 1807 roku anglijci pid chas svogo vtorgnennya do Rio de La Plati en zahopili cej mayetok i vikoristovuvali jogo yak shtab kvartiru Piznishe cej budinok yakij odnim z najstarishih u Bernali buv pozhertvuvanij sestram saleziyankam yaki zberegli jogo do nashih dniv Nini vin ye nacionalnoyu istorichnoyu pam yatkoyu Argentini Istoriya formuvannya mista Bernal tisno pov yazana z rodinoyu Bernal Rodina Bernal bula odniyeyu z vplivovih rodin Buenos Ajresa she z kolonialnih chasiv V seredini HIH stolittya nashadok sim yi don Pedro Bernal pobuduvav fermu v okruzi Kilmes i zviv tam budinok 1850 roku vin rozdiliv zemlyu na dribnishi nadili de poselilisya inshi rodini Molina Salas Ayersa Tasso i Begli 1850 vvazhayetsya oficijnim rokom zasnuvannya mista Bernal 1878 roku odin z siniv Bernalya Feliks pozhertvuvav chastinu svoyih zemel na budivnictvo zaliznichnoyi stanciyi yaka vidtak bula nazvana jogo imenem 1882 roku u misti Bernal vidkrivayetsya persha shkola 1885 roku provoditsya telefonna liniya z Bernalya do Buenos Ajresa 1889 roku u Bernali bulo vstanovleno pershij v Argentini pam yatnik Hristoforu Kolumbu Togo zh roku u misti vidkrivayetsya sirnikova fabrika 28 kvitnya 1895 roku u misti osvyacheno pershu cerkvu a 1898 roku zasnovano noviciyat sester saleziyanok 26 listopada 1898 roku u Bernali vidkrivayetsya pershe velike pidpriyemstvo paperova fabrika 1905 roku cherez misto pochinaye hoditi tramvaj a 1906 roku bulo vstanovleno sistemu elektrichnogo osvitlennya vulic 1911 roku u Bernali bulo vidkrito policejskij viddilok i provedeno gaz dlya naselennya 1915 roku u misti vidrivayetsya persha publichna biblioteka i pochinaye vihoditi persha gazeta U 1930 h rokah u misti vidkrivalasya velika kilkist promislovih pidpriyemstv yaki davali robotu bagatom robitnikam i stimulyuvali rozvitok mista 1954 roku u Bernali bulo vidkrito Regionalnij istorichnij muzej imeni admirala Brauna 1960 roku Bernal otrimav status mista 1 1970 roku na vul San Martina u Bernali bulo vstanovleno skulpturu materi roboti Nobelivskogo laureata Adolfo Peresa Eskivelya Politika yaka provodilasya argentinskim uryadom z 1976 roku pospriyala zakrittyu znachnogo chisla pidpriyemstv u Bernali Naselennya red Zgidno z perepisom INDEC 2001 roku v Bernali narahovuvalosya 109 790 zhiteliv Za kilkistyu naselennya misto posidaye druge misce v okruzi Kilmes i 37 me v Argentini Bernal vhodit do skladu povnistyu urbanizovanogo okrugu Kilmes i faktichno zlivsya z inshimi naselenimi punktami yaki jogo formuyut Okrug Kilmes v svoyu chergu ye chastinoyu miskoyi aglomeraciyi Velikij Buenos Ajres Pivdenna Zona Druge kilce Pid chas perepisu 2010 roku dlya okrugiv Velikogo Buenos Ajresa pidrahovuvalasya lishe kilkist zhiteliv usogo okrugu a ne okremih naselenih punktiv sho jogo skladayut tomu sho mezhi mizh nimi dosit umovni Vidtak ostanni tochni dani pro naselennya Bernalya za 2001 rik Na comu misci maye vidobrazhatisya grafik chi diagrama odnak z tehnichnih prichin jogo vidobrazhennya narazi vimkneno Bud laska ne vidalyajte kod yakij viklikaye ce povidomlennya Rozrobniki vzhe pracyuyut dlya togo shobi vidnoviti shtatne funkcionuvannya cogo grafika abo diagrami Osvita red U misti Bernal diye velika kilkist osvitnih zakladiv riznih rivniv i form vlasnosti Zagalna kilkist zakladiv osviti u BernaliTip vlasnosti Pochatkova osvita Serednya bazova Serednya TehnichnaDerzhavni 19 17 5 1Privatni 10 4 9 0U Bernali znahodyatsya dva universiteti filiya derzhavnogo Nacionalnogo universitetu Kilmesa yaka nalichuye 18900 studentiv i proponuye taki specialnosti elektroakustika es sudnobuduvannya inzheneriya harchovoyi promislovosti biotehnologiya tosho filiya privatnogo Katolickogo universitetu La Plati yaka proponuye taki specialnosti advokat aukcionist broker buhgalter upravlinnya pidpriyemstvom arhitektura dizajn inter yerivTakozh u misti diye pedagogichnij institut nbsp Filiya Katolickogo universitetu La Plati u Bernali nbsp Filiya Nacionalnogo universitetu KilmesaTransport red Cherez Bernal prohodit zaliznicya yaka dilit misto na dvi chastini zahidnu i shidnu Z 1898 roku u misti diye stanciya Zaliznici im Roki en yaka nini obslugovuye primiski poyizdi Z 2016 roku vona maye dva peroni dlya dizelnih i elektrichnih poyizdiv Oskilki Bernal ye peredmistyam Buenos Ajresa cherez nogo prohodit bagato marshrutiv miskogo gromadskogo transportu Z 1905 po 1962 roki u Bernali isnuvav tramvaj Nini po jogo marshrutu hodit avtobus Sport red U Bernali diye 33 sportivnih klubi zokrema Ateneo Bernal Club ABC C A S B O Club Atletico y Social Bernal Oeste CAB Club Atletico Bernal Club Social y Deportivo Juventud de Bernal Asociacion Vecinal de Fomento Bernal Oeste AVFBO Sociedad de Fomento El Progreso Sociedad de Fomento Villa Urquizu Ateneo Cultural y Deportivo Don BoscoAdministrativnij podil red Bernal skladayetsya z takih rajoniv isp barrio Barrio Parke Vilya Kramer Vilya Alkira Bernal Sentro ta inshih Klimat red Klimat mista Bernal vologij subtropichnij Cfa za klasifikaciyeyu Keppena zminenij cherez urbanizaciyu Klimat BernalyaPokaznik Sich Lyut Ber Kvit Trav Cherv Lip Serp Ver Zhovt List Grud RikAbsolyutnij maksimum C 37 7 35 1 33 3 29 6 27 4 18 7 20 1 30 3 23 8 32 4 32 3 32 3 29 4Serednij maksimum C 31 2 29 9 28 0 24 5 20 1 15 2 14 5 19 2 17 9 22 8 26 5 27 9 23 1Serednya temperatura C 25 0 24 2 23 2 18 9 15 4 10 9 10 1 14 3 13 3 17 5 21 1 22 5 18 0Serednij minimum C 20 4 19 8 19 2 14 4 11 7 7 4 6 4 10 3 9 5 12 8 16 7 18 2 13 9Absolyutnij minimum C 13 4 14 4 13 4 7 6 4 9 1 1 1 3 4 5 2 4 7 1 10 7 11 5 7 7Norma opadiv mm 37 2 153 0 124 7 29 9 41 1 18 3 109 2 25 8 110 7 154 7 174 6 153 6 1132 8 nbsp Meteorologichni dani Bernalya nbsp Misyaci Sich Lyut Ber Kvi Tra Cher Lip Ser Ver Zhov Lis Gru RikMaksimalnij tisk gPa 1021 6 1019 9 1022 2 1026 1 1028 7 1029 3 1028 7 1028 7 1034 3 1029 5 1018 0 1020 3 1025 6Serednij tisk gPa 1013 3 1011 3 1012 9 1017 0 1015 6 1018 5 1018 4 1016 3 1019 0 1013 9 1008 7 1012 4 1014 8Minimalnij tisk gPa 1002 1 1000 2 1003 4 1001 1 1005 9 1003 0 988 9 997 5 1000 7 996 0 994 6 1000 9 999 5Viter shvidkist km god 59 70 53 50 46 59 81 61 68 66 80 52 62Viter napryam S PnS PnS PnS Sh PdZ PnZ PnS S PnS S S S PnSGalereya red nbsp Alyuminiyevij zavod u Bernali nbsp Vulicya u Bernali nbsp Budinok de narodivsya Martin de Santa Koloma 1795 Dzherela red Sajt okrugu Kilmes Arhivovano 26 lyutogo 2011 u Wayback Machine isp Dani perepisu isp Blog mista Bernal Arhivovano 20 serpnya 2017 u Wayback Machine isp Primitki red Pienso Nestor Antonio 2015 Resena historica de nuestra Ciudad de Bernal 1850 a 2000 ispanskoyu Arhiv originalu za 23 serpnya 2017 Procitovano 2017 Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Bernal amp oldid 37950518