www.wikidata.uk-ua.nina.az
Selangor Dzhavi سلاڠور naselennya 7 2 mln odin z 13 shtativ Malajziyi Znahoditsya na zahidnomu berezi Pivostrivnoyi Malajziyi mezhuye na pivnochi shtat Perak na shodi shtat Pahang na pivdni shtat Negeri Sembelan i na zahodi Malakkska protoka Povnistyu otochuye federalni teritoriyi Kuala Lumpur ta Putradzhaya SelangorGerb PraporAdm centr Shah AlamKrayina MalajziyaMezhuye z susidni adminodiniciKL Putradzhaya Perak shtat Pahang Negeri Sembelan Nomernij znak BNaselennya povne 5 411 324 osib 2010 Plosha povna 8104 1 km Chasovij poyas UTC 8Data zasnuvannya 1895Gubernator Sharafuddin of SelangordVebsajt selangor gov myKod ISO 3166 2 MY 10Vikishovishe maye multimedijni daniza temoyu SelangorPohodzhennya nazvi Selangor istoriyeyu vtracheno hocha v deyakih dzherelah zapevnyayut sho nazva pohodit vid malajskogo slova selangau sho oznachaye velika muha vnaslidok togo sho na bolotah vzdovzh richki Selangor na pivnichnomu zahodi derzhavi vodilasya velichezna kilkist muh Vidpovidno do inshoyi teoriyi yaka zdayetsya pravdopodibnishoyu nazva shtatu pohodit vid terminu Selang Ur sho znachit zemlya protok ur z tamilskoyi movi zemlya selang z malajskoyi movi protoka Selangor na arabskij movi z povagoyu nazivayut takozh Darul Ehsan Misceprozhivannya shirosti Shtat spadkova konstitucijna monarhiya yakoyu upravlyaye Duli Yang Maha Mulia abo sultan z 2001 sultan Sharafuddin Idris Shah Golovoyu uryadu shtatu Menteri Besar z malajskoyi velikij ministr z 2018 r na sogodni ye Dato Shri Amirudin Shari predstavik Partiyi Narodnogo Pravosuddya Parti Keadilan Rakyat Stolicya shtatu Shah Alam korolivska stolicya Klang Tretim za velichinoyu naselenim punktom ye Petaling Dzhaya status mista yakomu bulo nadano 20 chervnya 2006 roku Vidpovidno Selangor odin z dvoh malajzijskih shtativ z bilsh yak odnim mistom drugim ye Saravak Selangor ye takozh odnim z najbagatshih shtativ Malajziyi za rozmirom VVP i drugim pislya Penangu za rozmirom VVP na dushu naselennya 18 157 malajzijskij ringitiv abo 4 907 dol SShA 27 serpnya 2005 r uryadom Malajziyi bulo oficijno nazvano shtat Selangor liderom za ekonomichnim rozvitkom Zmist 1 Istoriya 2 Naselennya ta demografiya 3 Politika 3 1 Konstituciya 3 2 Sultanan Selangor 3 3 Vikonavchij komitet shtatu 3 4 Zibrannya shtatu Selangor 3 5 Golovi Uryadu Selangoru z 1949 roku 4 Administrativnij podil 4 1 Perelik rajoniv 4 2 Perelik miscevih organiv vladi 5 Kultura 6 Kuhnya 7 Primitki 8 PosilannyaIstoriya RedaguvatiU 15 omu stolitti Selangor vhodiv do skladu Malakskogo sultanatu Pislya zavoyuvannya Malakki portugalcyami v 1511 roci teritoriya Selangoru stala ob yektom sporiv mizh portugalcyami Dzhohorom Achehom ta Siamom Koli v 1641 r gollandci vitisnili portugalciv z Malakki voni priveli bugijskih najmanciv z ostrova Sulavesi odin z ochilnikiv yakih Radzha Lumu v 1740 r zasnuvav na cij teritoriyi sultanat V bilshosti rajonah bugijski poselenci vitisnili narodnist minangkabau pereselenciv z Sumatri yaki oselilisya na Selangori na 100 rokiv ranishe V XIX stolitti ekonomika regionu strimko zrostala vnaslidok rozrobki velicheznih zapasiv olov yanoyi rudi ta pidvishennya znachimosti kauchuku Same ce sprichinilo znachnij pritik kitajskih migrantiv Kitajski tayemni suspilni klani razom z kerivnictvom Selangoru postijno borolisya za kontrol nad olov yanimi kopalnyami sho nadali posililo ekspluataciyu pracivnikiv i gliboku socialno ekonomichnu krizu Ce v svoyu chergu stvorilo umovi dlya britanciv yaki primusili sultana Selangoru v 1874 r viznati britanskogo rezidenta Vnaslidok stabilnosti organizovanoyi britancyami Selangor znovu nabuv rozkvitu V 1896 r za aktivnogo spriyannya rezidenta Frenka Svettenhema Selangor ob yednavsya z Negeri Sembelanom Perakom ta Pahangom i bulo utvoreno Federaciyu malajskih shtativ zi stoliceyu v Kuala Lumpur Federaciya malajskih shtativ v 1948 r peretvorilasya na Malajsku federaciyu a v 1963 r Malajzijsku federaciyu V 1970 r Selangor peredano pid yurisdikciyu federalnogo uryadu misto Kuala Lumpur V seredini 1990 h rr Putradzhaya takozh staye federalnoyu teritoriyeyu Na sogodni Selangor najbagatshij najbilsh industrializovanij i najbilsh urbanizovanij shtat Malajziyi 27 serpnya 2005 r glava uryadu ogolosiv Selangor yak rozvinenij shtat Naselennya ta demografiya RedaguvatiSelangor najbilsh gustonaselenij shtat Malajziyi na teritoriyi yakogo znahoditsya najbilsha konurbaciya Dolina Khang Geografichno Selangor znahoditsya v centralnij chastini Pivostrivnoyi Malajziyi sho spriyalo shvidkomu rozvitku shtatu yak transportnogo i industrialnogo centru Malajziyi yakij zavzhdi privertav uvagu pereselenciv z inshih shtativ tak i z inshih krayin osoblivo z Indoneziyi Filippin V yetnamu M yanmi Bangladesh Indiyi Pakistanu i Kitayu Zbilshennya potoku nezakonnih migrantiv osoblivo z Indoneziyi spriyav podalshomu shvidkomu prirostu naselennya Selangoru Naselennya Selangoru stanovit 4 850 000 stanom na 2006 r etnichnij sklad shtati mav nastupnu strukturu malajci 52 9 kitajci 27 8 indusi 13 3 inshi etnichni grupi 6 1 Najbilshi naselenni punkti Selangoru za danimi na 2007 r misto Petaling Dzhaya 550 000 misto Shah Alam 500 000 misto Klang 995 000 i misto Subang Dzhaya 400 000 Inshi teritoriyi yaki mayut znachnu kilkist zhiteliv misto Bangi misto Banting misto Cheras mistechko Siberdzhaya misto Kadzhang misto Kuala Selangor misto Puchong misto Port Klang misto Ravang misto Semendzhi misto Sepang misto Serdang selishe Seri Kembangan misto Petaling Dzhaya okrug Hulu Selangor misto Subang Dzhaya okrug Sabak Bernam misto Idzhok mistechko Bandar Sri DamansaraPolitika RedaguvatiKonstituciya Redaguvati Konstituciyu shtatu Selangor bulo zatverdzheno 26 lyutogo 1959 r Konstituciya skladayetsya z dvoh chastin Persha chastina zakoniv Konstituciyi Druga chastina zakoniv Konstituciyi Vidpovidno do Konstituciyi 1959 roku Selangor konstitucijna monarhiya Sultanan Selangor Redaguvati Sultan Selangoru konstitucijnim pravitelem Selangoru Znachennya povnovazhennya i obov yazki sultana sformulovano Konstituciyeyu 1959 r V konstituciyi zadeklarovano sho sultana maye povnovazhennya vikonavchoyi vladi glavi religijnoyi islamskoyi gromadi shtatu i ye prikladom chesti i gidnosti shtatu Cya posada ye spadkovoyu i neyi mozhut pretenduvati tilki chleni korolivskoyi sim yi Selangoru Z 2001 roku pravitelem ye Duli Yang Maha Mulia Jogo Korolivska Velmozhnist Sharafuddin Idris Shah Vikonavchij komitet shtatu Redaguvati Vikonavcha rada shtatu razom z sultanom ye vikonavchim organom vladi Selangoru bula zaprovadzhenij konstituciyeyu 1959 roku Do yiyi skladu vhodyat glava uryadu Menteri Besar yak golova radi i yak golova uryadu Selangoru a takozh she desyat chleniv Glava uryadu i vsi chleni radi priznachayutsya sultanom Selangoru za podannyam Zibrannya shtatu Na sogodni glavoyu uryadu ye Tan Sri Abdul Khalid Ibragim predstavnik Partiyi Narodnogo Pravosuddya Parti Keadilan Rakyat Zibrannya shtatu Selangor Redaguvati Shtat takozh maye zakonodavchu vladu Zibrannya shtatu Za svoye suttyu vono nagaduye parlament obmezhene u zatverdzheni zakoniv shtatu Jogo chleni vibirayutsya na viborah yaki zazvichaj vidbuvayutsya odnochasno z federalnimi viborami Obirayutsya do zibrannya na p yat rokiv Diyuche zibrannya vtrachaye svoyi povnovazhennya na toj moment koli v shtati obirayut nove zibrannya Golovi Uryadu Selangoru z 1949 roku Redaguvati 1949 1949 Hamzah Abdulah 1949 1953 jogo korolivska velichnist Radzha Tun Uda Radzha Mohamad 1953 1954 Othman Mohamad 1955 1956 doktor Abdul Aziz Abdul Madzhid 1956 1958 tuan Muhammad Imail Abdul Lattif 1958 1959 Abdul Dzhamil Rais 1959 1964 datuk Abu Bakar Baginda 1964 1976 datuk Harun Idris 1976 1982 dato Hormat Rafei 1982 1986 dato Ahmad Razali Mohd Ali 1986 1997 tan sri Muhammad Muhammad Taib 1997 2000 tan sri Abu Hassan Omar 2000 2008 dato seri doktor Mohd Khir Tojo 2008 donini tan sri Abdul Halid IbragimAdministrativnij podil RedaguvatiPerelik rajoniv Redaguvati Selangor rozpodileno na dev yat administrativnih okrugiv a same Klang razom z portom Klang vidomij takozh yak port Svittenhem Petaling de znahoditsya Aeroport im sultana Abdula Aziz Shaha mizhnarodnij aeroport Subang Sepang de znahoditsya Mizhnarodnij aeroport Kuala Lumpur Kuala Selangor Sabak Bernam Hulu Langat Kuala Langat Hulu Selangor GombakPerelik miscevih organiv vladi Redaguvati V shtati Selangor ye dvanadcyat miscevih organiv vladi a same Medzhlis Daerah Hulu Selangor Majlis Daerah Hulu Selangor MDHS Medzhlis Perbandaran Subang Dzhaya Majlis Perbandaran Subang Jaya MPSJ Medzhlis Daerah Sabak Bernam Majlis Daerah Sabak Bernam MDSB Medzhlis Perbandaran Kadzhang Majlis Perbandaran Kajang MPKj Medzhlis Daerah Kuala Selangor Majlis Daerah Kuala Selangor MDKS Medzhlis Perbandaran Klang Majlis Perbandaran Klang MPK Medzhlis Perbandaran Selayang Majlis Perbandaran Selayang MPS Medzhlis Bandaraya Shah Alam Majlis Bandaraya Shah Alam MBSA Medzhlis Bandaraya Petaling Dzhaya Majlis Bandaraya Petaling Jaya MBPJ Medzhlis Perbandaran Sepang Majlis Perbandaran Sepang MPSpg Medzhlis Daerah Kuala Langat Majlis Daerah Kuala Langat MDKL Kultura RedaguvatiTradicijna kultura malajskoyi bilshosti Selangoru formuvalasya pid vplivom pereselenciv z etnichnih grup bugi Dzhohoru minangkabau mandajling ta yavanciv Na naselennya Selangoru takozh formuvalos pid vplivom kitajciv i indusiv yaki ye nacionalnimi menshinami v regioni Tak yak Selangor ye najrozvinenishim shtatom Malajziyi tomu vin maye v svoyij kulturi znachnij vpliv Zahodu Kuhnya RedaguvatiTradicijna malajska kuhnya Selangoru formuvalasya pid vplivom Dzhohoru bugi Yavi minangkabau Royak klang lonton klang i meye bandung ye najpopulyarnishimi stravami v kuhni Klangu i Shah Alamu primitka meye bandung takozh ye tradicijnoyu stravoyu Dzhohoru Do nemensh populyarnih strav takozh nalezhat meye dzhava nagaduye stravu meye rebas v Dzhohori sate kayang ketam darul ehsam kuah asam pedas i sayur masak rebung Sered kitajskogo naselennya Klangu ye populyarnim bat kut teh Ce trav yanij sup zi svininoyu yakij yidyat na snidanok obid ta vecheryu Priberezhni mista taki yak Klang i Kuala Selangor vidomi takozh kuhneyu z moreproduktiv Primitki Redaguvati SSIC YB Dato Tang Zi Hang Tang See Hang za danimi Vikonavchogo komitetu shtatu Selangor Posilannya RedaguvatiOficijnij sajt shtatu Arhivovano 19 travnya 2021 u Wayback Machine Zaliznicya Selangoru Arhivovano 2 veresnya 2011 u Wayback Machine Geografichni karti Selangoru Arhivovano 15 listopada 2008 u Wayback Machine Istoriya Selangoru Arhivovano 13 listopada 2008 u Wayback Machine Oficijna storinka Ministerstva turizmu Selangoru Arhivovano 18 kvitnya 2008 u Wayback Machine Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Selangor amp oldid 40411345