www.wikidata.uk-ua.nina.az
U Vikipediyi ye statti pro inshi geografichni ob yekti z nazvoyu Tukuman San Mige l de Tukuma n isp San Miguel de Tucuman zazvichaj skorochuyut do Tukuman isp Tucuman stolicya provinciyi Tukuman i najbilshe misto pivnichnoyi Argentini z naselennyam 548 tis meshkanciv 2010 ta naselennyam aglomeraciyi 794 tis sho robit yiyi p yatoyu za naselennyam v krayini San Migel de TukumanSan Miguel de TucumangerbBudinok uryadu provinciyi TukumanBudinok uryadu provinciyi TukumanRoztashuvannya mista Tukuman na mapi provinciyiOsnovni dani26 49 50 pd sh 65 12 13 zh d 26 83056 pd sh 65 20361 zh d 26 83056 65 20361 Koordinati 26 49 50 pd sh 65 12 13 zh d 26 83056 pd sh 65 20361 zh d 26 83056 65 20361Krayina ArgentinaRegion provinciya TukumanStolicya dlya Tukuman 1 provinciya Argentini Podil 29 rajonivZasnovano 31 travnya 1565Plosha 91 km Naselennya 548 866 osib perepis 2010 gustota 5799 osib km Aglomeraciya 794 327 osib perepis 2010 Visota NRM 431 mMista pobratimi Novij Orlean 1992 2 Erfurt 8 bereznya 1993 3 4 Nazaret Illit 1995 3 Chernivci Floridiya Sukre 2012 3 Santa Krus de la Syerra 1997 3 Konsepsjon 2013 3 Telefonnij kod 54 381Chasovij poyas UTC 3GeoNames 3836873OSM r3486117 RPoshtovi indeksi T4000 T4003Miska vladaMayor of San Miguel de Tucumand Herman AlfaroVebsajt sanmigueldetucuman gov arMapaSan Migel de TukumanSan Migel de Tukuman Argentina San Migel de TukumanSan Migel de Tukuman Tukuman provinciya Provinciya Tukuman San Migel de Tukuman u Vikishovishi Zmist 1 Istoriya 2 Klimat 3 Osvita 4 Transport 5 Turizm 6 Urodzhenci 7 Mista pobratimi 8 Posilannya 9 PrimitkiIstoriya Redaguvati nbsp Stara fotografiya TukumanaMisto pid imenem Ivatin isp Ibatin bulo zasnovane v 1565 roci Diyego de Viyarroelem yakij podorozhuvav na pivden z Peru ta bulo peremisheno na suchasne misce v 1685 roci 1687 roku pokrovitelkoyu Tukumana bulo nazvano Divu La Mersed 5 24 veresnya 1812 roku bilya mista Tukuman vidbulasya bitva peremoga u yakij vijsk Manuelya Belgrano stala virishalnoyu u borotbi za nezalezhnist Argentini Togo zh dnya u miscevij cerkvi Diva Mariya La Mersed bula nazvana pokrovitelkoyu argentinskogo vijska 9 lipnya 1816 roku u Tukumani zibravsya Kongres yakij progolosiv Deklaraciyu nezalezhnosti Argentini vid Ispaniyi j inshih derzhav Z ciyeyi dati pochinayetsya vidlik isnuvannya suchasnoyi Argentini 1870 roku do Tukumana bula provedena zaliznicya Naprikinci XIX st do mista pochali masovo pribuvati immigranti z Ispaniyi Italiyi arabskih krayin yevreyiv zavdyaki chomu na zminu kolonialna arhitektura mista prijshli budivli u stili neoklasicizmu i eklektiki U 1900 h rokah u misti bulo rozbito pershij velikij park plosheyu 400 ga 18 travnya 1912 roku u Tukumani bulo vidkrito teatr Do 1930 roku naselennya Tukumana zroslo u 2 5 razi Za nastupni sorok rokiv naselennya mista znovu podvoyilosya 2000 roku uryad Argentini nadav Tukumanu status istorichnogo mista cherez jogo znachnu rol v istoriyi krayini Klimat RedaguvatiKlimat mista subtropichnij Zimi m yaki Snigopadi nechasti za vsyu istoriyu vid zasnuvannya mista snig vipadav lishe trichi 1920 roku 9 lipnya 2007 roku i v lipni 2010 roku Lita zharki ale cherez visotu misto znahoditsya bilya pidnizhzhya Pampinskih gir richki Dulse i chasti vitri z Patagoniyi temperaturi dosit pomirni Vesna i osin tepli z serednoyu temperaturoyu 25 Cº i perevazhayuchimi vitrami z pivdnya Najbilshe doshiv buvaye vlitku Serednya richna kilkist opadiv 800 1000 mm Absolyutnij maksimum temperatur za period sposterezhennya z 1961 po 1990 roki 42 1 C absolyutnij minimum 3 C Klimat Tukumana 1981 1990 Pokaznik Sich Lyut Ber Kvit Trav Cherv Lip Serp Ver Zhovt List Grud RikAbsolyutnij maksimum C 41 5 41 0 39 0 35 6 32 9 29 5 39 3 39 2 41 8 45 0 44 8 43 7 45 0Serednij maksimum C 31 3 30 2 27 7 24 4 21 2 18 2 19 1 22 5 24 5 29 0 29 6 30 6 25 7Serednya temperatura C 25 3 24 2 22 2 19 1 15 5 12 2 12 1 14 7 17 1 21 6 23 2 24 9 19 3Serednij minimum C 20 2 19 2 18 0 15 1 11 0 7 6 6 8 8 6 10 6 15 1 17 5 19 4 14 1Absolyutnij minimum C 11 3 10 1 9 2 3 9 0 2 1 4 2 5 2 5 0 4 2 5 6 0 10 8 2 5Godin sonyachnogo syajva 229 4 183 6 186 0 162 0 167 4 156 0 195 3 235 6 192 0 201 5 216 0 232 5 2357 3Norma opadiv mm 196 2 158 1 161 0 67 2 14 7 14 0 11 4 12 4 13 3 47 8 69 8 200 4 966 3Dniv z opadami 15 12 14 10 6 5 4 3 4 6 12 12 103Vologist povitrya 75 77 83 84 81 80 74 66 63 62 70 73 74Dzherelo Servicio Meteorologico Nacional 6 Oficina de Riesgo Agropecuario record highs and lows 7 UNLP sun 8 Osvita RedaguvatiU Tukumani znahoditsya velika kilkist navchalnih zakladiv usih rivniv Sered vishiv mista Nacionalnij universitet Tukumana isp Universidad Nacional de Tucuman chetvertij najstarishij universitet Argentini zasnovanij 1914 roku i odin iz najprestizhnishih Nalichuye 60 514 studentiv 13 fakultetiv i 9 koledzhiv U comu universiteti navchalis arhitektor Sezar Pelli i prezident Gvatemali Huan Hose Arevalo Regionalne viddilennya derzhavnogo Nacionalnogo tehnologichnogo universitetu Universitet Svyatogo Pavla isp Universidad de San Pablo Pivnichnij universitet Tomi Akvinskogo isp Universidad del Norte Santo Tomas de Aquino privatnij religijnij zakladTransport Redaguvati nbsp Zaliznichnij vokzalMisto maye taki shlyahi spoluchennya mizhnarodnij aeroport Benhamin Matyenso zaliznicya Bartolome Mitre avtoshlyahiMiskij transport predstavlenij avtobusami i taksi Turizm Redaguvati nbsp Plosha NezalezhnostiMisto maye dovgu istoriyu ta viznachnu arhitekturu zavdyaki chomu shoroku privablyuye bagato turistiv Odniyeyu z najvpiznavanishih arhitekturnih pam yatok mista Budinok Uryadu zbudovanij naprikinci XIX st u stili modernizm 9 U centri mista znahoditsya bagato religijnih sporud zokrema Kafedralnij sobor budivlya XIX st u kolonialnomu stili Cerkva Svyatogo Franciska Cerkva San Roke Bazilika Svyatogo Prichastya isp Basilica del Santisimo Sacramento Bazilika Bogomateri La Mersed isp Basilica de Nuestra Senora de La Merced Cerkva Divi Mariyi Lurdes isp Iglesia Nuestra Senora de Lourdes u neogotichnomu stili nbsp Cerkva Divi La Mersed nbsp Kafedralnij sobor nbsp Cerkva Sv Franciska nbsp Budinok Nezalezhnosti u 1868Istorichnoyu pam yatkoyu ye Budinok Nezalezhnosti isp Casa de la Independencia de bulo progolosheno nezalezhnist Argentini 9 lipnya 1816 Inshimi istorichnimi miscyami ye budinok de narodivsya Nikolas Avelyaneda pole bitvi pri Tukumani ta bagato inshih U Tukumani znahoditsya kilka teatriv i kinoteatriv najvidomishim sered yakih ye Teatr San Martin budivlya kincya XIX st u stili neoklasicizmu U misti znahodyatsya taki muzeyi Arheologichnij muzej Budinok kulturi Skulptura Loli Mora Provincijnij muzej Obrazotvorchih mistectv Timoteo Navarro Muzej Folkloru 10 Muzej religijnogo mistectva 11 Municipalnij muzej Huan Karlos Iramajn isp Museo Municipal Juan Carlos Iramain Sered parkiv mista slid vidznachiti Park 9 lipnya roztashovanij na shodi Tukumana plosheyu 400 ga Park vikonano u francuzkomu stili i prikrasheno kopiyami klasichnih skulptur Belle Epoque Urodzhenci Redaguvati nbsp Vulicya TukumanaNikolas Avelyaneda 1837 1885 prezident Argentini u 1874 1880 rokah Huan Bautista Alberdi 1810 1884 avtor Konstituciyi Argentini Marga Lopes 1924 2005 meksikanska aktorka Tomas Eloj Martines 1934 2010 argentinskij pismennik zhurnalist i scenarist Luyis Molina 1959 kolishnij argentinskij regbist Lola Mora 1866 1936 vidoma argentinska skulptorka Sezar Pelli 1926 2019 argentinskij arhitektor Hulio Roka 1843 1914 prezident Argentini u 1898 1904 rokah Mersedes Sosa 1935 2009 argentinska spivachka Mista pobratimi Redaguvati nbsp Nimechchina Erfurt nbsp Nimechchina Leverkuzen nbsp Avstraliya Klagenfurt nbsp Rumuniya Alba Yuliya nbsp Ukrayina Chernivci nbsp Serbiya Kikinda nbsp Franciya Sent Etyen nbsp Ugorshina Dyer nbsp Velika Britaniya Koventri z 1955 nbsp Ukrayina Lugansk z 1959 nbsp Kanada Granbi Kvebek z 1960 nbsp Nimechchina Vuppertal z 1960 nbsp Kanada Vindzor Ontario z 1963 nbsp Nimechchina Geltendorf z 1966 nbsp Madagaskar Tuamasina z 1967 nbsp Izrayil Nazaret Illit z 1974 nbsp Alzhir Annaba z 1981 nbsp KNR Syujchzhou z 1984 nbsp SShA De Mojn z 1984 nbsp Greciya Patri z 1990 nbsp Tunis Ben Arous z 1994 nbsp Polsha Katovici z 1994 nbsp Portugaliya Oejrash z 1995 nbsp Shveciya Burlenge z 4 bereznya 2009 nbsp Kolumbiya San Huan de Pasto z 2010Posilannya RedaguvatiSan Migel de Tukuman Universalnij slovnik enciklopediya 4 te vid K Teka 2006 Vikishovishe maye multimedijni dani za temoyu San Migel de TukumanOficijnij sajt mista isp Oficijnij sajt uryadu provinciyi Tukuman isp Municipalitet Tukumana isp Budinok Nezalezhnosti isp Avtovokzal Tukumana isp Panorama Tukumana isp Putivnik po Tukumanu isp Primitki Redaguvati Tukuman 1814 d Track Q18472447d Track Q44829 https nola gov mayor news archive 2018 20180105 pr mayor landrieu orleans france mayor a b v g d https www smt gob ar programas 13 hermanamiento de ciudades https www erfurt de ef de rathaus sv partner 109290 html http monsignorepuenteochoa wordpress com 2009 09 24 nuestra senora de la merced en tucuman Datos Estadisticos Periodo 1981 1990 Spanish Servicio Meteorologico Nacional Procitovano 10 kvitnya 2013 Tucuman Tucuman Estadisticas meteorologicas decadiales Spanish Oficina de Riesgo Agropecuario Procitovano 26 zhovtnya 2015 Datos bioclimaticos de 173 localidades argentinas Atlas Bioclimaticos Spanish Universidad Nacional de La Plata Procitovano April 8 2014 http www tucumanturismo gov ar index asp centro lugar amp id lugar 1186 http www tucumanturismo gov ar index asp centro lugar amp id lugar 1191 http www tucumanturismo gov ar index asp centro lugar amp id lugar 1192 Otrimano z https uk wikipedia org w index php title San Migel de Tukuman amp oldid 34380885