www.wikidata.uk-ua.nina.az
Cya stattya mistit perelik posilan ale pohodzhennya tverdzhen u nij zalishayetsya nezrozumilim cherez praktichno povnu vidsutnist vnutrishnotekstovih dzherel vinosok Bud laska dopomozhit polipshiti cyu stattyu peretvorivshi dzherela z pereliku posilan na dzherela vinoski u samomu teksti statti Lvijske korolivstvo arab المملكة الليبية ital Regno di Libia sho do 1963 roku malo nazvu Ob yednane Livijske korolivstvo derzhava sho vinikla pislya pislya progoloshennya nezalezhnosti 24 grudnya 1951 roku ta isnuvala do vijskovogo perevorotu pid kerivnictvom Muammara Kaddafi 1 veresnya 1969 roku yakij skinuv korolya Idrisa I stvoriv Livijsku Arabsku Respubliku Livijske korolivstvo المملكة الليبية Al Mamlakah Al LibiyyaRegno di Libiaⵜⴰⴳⵍⴷⵉⵜ ⵏ ⵍⵉⴱⵢⴰ 1951 1969GerbPrapor GerbGimnLiviya Liviya Liviya source source track track track track Liviyi istorichni kordoni na kartiStolicya Tripoli Bengazi i Al Bajda Movi arabskaberberskaitalijskaReligiyi IslamForma pravlinnya federalna konstitucijna monarhiya 1951 1963 unitarna konstitucijna monarhiya 1963 1969 Korol 1951 1969 Idris INaslidnij princ regent 1962 HasanPrem yer ministr 1951 1954 Mahmud al Muntasir en 1965 1967 Hussein Maziq en 1968 1969 Wanis al Qaddafi en Istoriya Nezalezhnist 24 grudnya 1951 perevorot 1 veresnya 1969Plosha 1954 1 759 530 km2Naselennya 1954 1 091 830 osib Gustota 0 6 osib km Valyuta funtPoperednik NastupnikEmirat KirenayikaBritanska vijskova administraciya Liviya Francuzka vijskova administraciya u Feccani Istoriya Liviyi za chasiv Dzhamahiriyi Korolivstvo malo dvi stoliciVikishovishe maye multimedijni daniza temoyu Livijske korolivstvo Zmist 1 Istoriya 2 Italijci v Liviyi 3 Div takozh 4 PosilannyaIstoriya red Pered Drugoyu svitovoyu vijnoyu Liviya bula italijskoyu koloniyeyu a u 1943 roci italijska armiya bula zmushena zalishiti Liviyu sho potrapila pid okupaciyu soyuznikiv Liviya oficijno perebuvaye pid kontrolem Velikoyi Britaniyi ta Franciyi do 1947 roku koli Italiya oficijno vidmovilasya vid terenu Dvi krayini nesli vidpovidalnist za rizni chastini Liviyi Britaniya otrimala vladu v Tripolitaniyi i Kirenayici v toj chas yak Franciya vzyala na sebe Feccan 21 listopada 1949 roku Generalna Asambleya OON prijnyala rezolyuciyu pro neobhidnist nadannya Liviyi nezalezhnosti do pochatku 1952 roku Idris I emir Tripoli i Kirenayiki 24 grudnya 1951 roku progolosiv nezalezhnist Ob yednanogo Livijskogo korolivstva sho skladalos z Tripolitaniyi Kirenayiki i Feccanu Idris I buv ogoloshenij korolem novostvorenoyi derzhavi Kozhna z troh skladovih derzhavi otrimala avtonomiyu 28 bereznya 1953 roku Liviya vstupila v Ligu arabskih derzhav Nova derzhava mala velichezni problemi z keruvannyam tomu sho italijci v kolonialni chasi ne nadavali osviti tubilcyam vsi posadi buli zajnyati italijcyami Italijci yak pribuli z metropoliyi tak i narodzhenni v Liviyi buli vlasniki bilshosti z najkrashih zemel v krayini i buli de fakto monopolistami na osvitu Cherez ci trudnoshi britanci vzyali na sebe znachnu chastinu administruvannya U 1955 roci rozpochato rozvidku nafti pershe pole viyavleno u 1959 roci vidobutok rozpochato 1963 roku Vidobutok nafti stalo odnim iz stovpiv ekonomiki Liviyi 25 kvitnya 1963 roku skasovano Federalnu konstituciyu krayini krayinu perejmenovano u Livijske korolivstvo Pravlinnya emira Idrisa sho pohodiv z pivdenno shidnoyi Liviyi viklikalo nevdovolennya reshti livijciv Po pershe Idris nalezhav do religijnogo ordenu sufijskogo islamu po druge vin pohodiv z chastini Liviyi yaka trivalij chas ne mala kulturnih zv yazkiv z reshtoyu krayini po tretye vlasnomu prihodu do vladi Idris zavdyachuvav Velikij Britaniyi z yakoyu tisno spivpracyuvav she z kincya Pershoyi svitovoyi vijni Monarhiya bula povalena 1 veresnya 1969 roku grupoyu oficeriv na choli z Muammarom Kaddafi Korol yakij prohodiv likuvannya v Turechchini ne povernuvsya v krayinu i do svoyeyi smerti v 1983 zhiv u vignanni v Yegipti Povstanci progolosili stvorennya Livijskoyi Arabskoyi Respubliki Italijci v Liviyi red rik italijci do zagalu zagalne naselennya Dzherelo1936 112 600 13 26 848 600 Enciclopedia Geografica Mondiale K Z De Agostini 19961939 108 419 12 37 876 563 Guida Breve d Italia Vol III C T I 19391962 35 000 2 1 1 681 739 Enciclopedia Motta Vol VIII Motta Editore 19691982 1 500 0 05 2 856 000 Atlante Geografico Universale Fabbri Editori 19882004 22 530 0 4 5 631 585 L Amenagement Linguistique dans le Monde Arhivovano 26 kvitnya 2009 u Wayback Machine Protyagom kolonialnogo periodu italijci oselyalisya golovnim chinom na uzberezhzhi Liviyi Poselennya institucijno pidtrimuvalosya fashistskoyu vladoyu i Mussolini yakij mriyav pro vidnovlennya Rimskoyi imperiyi Z pochatkom Drugoyi svitovoyi vijni italijci stanovlyat 12 naselennya Pislya kapitulyaciyi Italiyi bagato italijciv zgodom emigruvali na batkivshinu V Liviyi narazi skladayut menshe 1 naselennya Div takozh red LiviyaPosilannya red Kingdom of Libya s constitution Arhivovano 8 grudnya 2008 u Wayback Machine angl worldstatesmen org Arhivovano 24 sichnya 2010 u Wayback Machine angl Birth of a nation Arhivovano 28 grudnya 2007 u Wayback Machine angl Statoids Arhivovano 11 listopada 2009 u Wayback Machine angl 1969 Bloodless coup in Libya BBC Arhivovano 20 lipnya 2011 u Wayback Machine angl Libya Oil and Gas angl Royal Ark Arhivovano 19 lyutogo 2008 u Wayback Machine angl Independent Libya Arhivovano 20 travnya 2011 u Wayback Machine angl Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Livijske korolivstvo amp oldid 40927265