www.wikidata.uk-ua.nina.az
Meghala ya 2 takozh Meghala ya abo Megala ya angl Meghalaya gindi म घ लय shtat na pivnichnomu shodi Indiyi Jogo nazva na sanskriti oznachaye oselya hmar Naselennya shtatu v 2014 roci stanovilo 3 211 474 osib 3 Meghalaya zajmaye ploshu 22 429 km 1 pri comu protyazhnist shtatu iz zahodu na shid stanovit priblizno 300 km a z pivnochi na pivden blizko 100 km Na pivnochi ta shodi mezhuye z indijskim shtatom Assam na pivdni ta zahodi z teritoriyeyu Bangladesh Meghalayaangl Meghalayagindi म घ लयGerbshtat MeghalayaStolicya ShillongNajbilshe misto ShillongKrayina IndiyaMezhuye z susidni adminodiniciAssam Silet Okrugi 11Oficijna mova anglijska khasi garoNaselennya povne 2 964 007 2011 perepis 1 gustota 132 chol m2 2001 1 Plosha povna 22 429 1 km Chasovij poyas UTC 5 30Data zasnuvannya 21 sichnya 1972Golovnij ministr Mukul SangmaGubernator Shri ShanmuganthanVebsajt meghalaya gov inKod ISO 3166 2 IN MLMeghalaya na mapi IndiyiMeghalaya na mapi IndiyiVikishovishe maye multimedijni daniza temoyu MeghalayaStolicya misto Shillong cherez specifichnij girskij pejzazh vidome yak Shotlandiya Shodu Do 1972 roku Meghalaya bula chastinoyu shtatu Assam Todi z kolishnih assamskih okrugiv Gori Garo ta Ob yednani Gori Khasi i Dzhajntiya bulo utvoreno novij 21 j shtat Indijskogo Soyuzu Meghalaya 4 Oficijnoyu movoyu shtatu ye anglijska Krim togo 2005 roku oficijnimi regionalnimi movami stali najbilsh vzhivani miscevi movi khasi i garo persha v centralnih i shidnih okrugah Shidni Gori Khasi Zahidni Gori Khasi Gori Dzhajntiya ta Ri Bhoj druga v zahidnih okrugah Shidni Gori Garo Zahidni Gori Garo i Pivdenni Gori Garo 5 Zmist 1 Priroda 2 Naselennya 2 1 Demografiya 2 2 Zareyestrovani plemena 2 3 Religiya 2 4 Movi 3 Istoriya 4 Administrativno teritorialnij podil 5 Organi vladi 6 Gospodarstvo 7 Primitki 8 PosilannyaPriroda RedaguvatiTeritoriya shtatu Mehalaya ce perevazhno girskij region z okremimi dolinami i visokogirnimi plato Bilshu chastinu shtatu zajmaye plato Shillong sho skladayetsya z gir Garo angl Garo Hills Khasi angl Khasi Hills ta Dzhajntiya angl Jaintia Hills Najvishoyu tochkoyu ye pik Shillong angl Shillong Peak visotoyu 1961 metr nad rivnem morya roztashovanij vin u gorah Khasi nbsp Gori MegalayiU Megalayi bagato richok yaki utvoryuyut sered gir gliboki ushelini ye dekilka krasivih vodospadiv Bilshist richok maye sezonnij harakter voni stayut povnovodnimi v period doshiv Klimat zalezhit vid musoniv i zminyuyetsya z visotoyu Sezon musoniv trivaye z travnya po veresen V gorah Khasi i Dzhajntiya ne duzhe zharko vlitku i ne duzhe holodno vzimku v Shillonzi serednya temperatura v travni chervni stanovit 24 C u grudni sichni blizko 4 C Na rivninah gir Garo klimat bilsh zharkij i vologij Nebo Meghalayi lishe zridka zalishayetsya vilnim vid hmar Serednya kilkist opadiv stanovit blizko 2600 mm na rik na zahodi vid 2500 do 3000 mm na pivnochi i blizko 4000 mm na pivdennomu shodi shtatu 6 Maksimalna kilkist opadiv vipadaye na pivdennih shilah gir Khasi Tut v rajoni mistechka Cherrapundzhi sho na pivden vid stolici shtatu zareyestrovani svitovi meteorologichni rekordi 7 najbilsha kilkist opadiv za 48 godin 2493 mm 15 16 chervnya 1995 najbilsha kilkist opadiv protyagom 12 misyaciv 26 47 m 8 serpnya 1860 7 lipnya 1861 Vitri dmut protyagom usogo roku Plosha lisiv Meghalayi stanovit 15 584 km2 ce skladaye 69 5 teritoriyi shtatu 8 Chastina lisiv perebuvaye pid ohoronoyu derzhavi Misceva priroda vidznachayetsya velikim biologichnim riznomanittyam Yaskravim prikladom cogo ye nacionalni parki Balpakram Arhivovano 9 lipnya 2016 u Wayback Machine angl Balpakram National Park i Nokrek Arhivovano 14 serpnya 2006 u Wayback Machine angl Nokrek National Park India u gorah Garo Yih vizitivkoyu ye sloni i tigri Tut mozhna pobachiti guloka ridkisnij vid giboniv Zustrichayutsya takozh oleni vedmedi chervoni pandi gauri diki bujvoli leopardi mangusti kabani ta bagato inshih cikavih tvarin 660 vidiv ptahiv zhivut u lisah Meghalayi 9 Sered nih velikij indijskih ptah nosorig pavovij fazan velikij indijskij papuga blakitna sojka ta in Vapnyakovi pecheri ye domivkoyu ridkisnih vidiv kazhaniv Bioriznomanittya nbsp Samicya guloka nbsp Samicya ptaha nosoroga nbsp Nepenthes khasiana nbsp Derevo salVelicheznim riznomanittyam vidznachayetsya roslinnij svit Meghalayi Lishe orhidej tut narahovuyetsya blizko 325 vidiv Sered inshih cikavih vidiv roslin mozhna nazvati hizhi roslini glechiki z rodu nepentes Nepenthes khasiana derevo sal Shorea robusta ulyublene derevo boga Vishnu tikove derevo Tectona grandis z cinnoyu derevinoyu Prodovzhuyut isnuvati v Meghalayi tak zvani svyashenni gayi Ce nevelichki dilyanki pralisiv yaki zberigalisya lyudmi z religijnih i kulturnih perekonan teper voni zarezervovani dlya provedennya religijnih ritualiv i zahisheni vid bud yakoyi ekspluataciyi Ci svyashenni gayi stali pristanovishem dlya bagatoh ridkisnih vidiv roslin i tvarin Naselennya RedaguvatiDemografiya Redaguvati Za danimi perepisu naselennya Indiyi 2011 r naselennya shtatu Meghalaya stanovilo 2 964 007 osib z nih 1 492 668 50 4 cholovikiv i 1 471 339 49 6 zhinok 2 368 971 osoba 79 9 zhive v selah i 595 036 osib 20 1 ye zhitelyami mist 10 Stolicya j najbilshe misto shtatu Shillong v aglomeraciyi narahovuvalo 354 325 zhiteliv 11 Dinamika chiselnosti naselennya Meghalayi za danimi perepisiv 1901 2011 rokiv 12 Rik 1901 1911 1921 1931 1941 1951 1961 1971 1981 1991 2001 2011Naselennya 340 524 394 005 422 403 480 837 555 820 605 674 469 380 1 011 699 1 335 819 1 774 778 2 318 822 2 966 889Zrostannya 15 71 7 21 13 83 15 59 8 97 27 03 31 50 32 04 32 86 30 65 27 95 Rozpodil naselennya za okrugami 2011 perepis 13 Shtat okrug Naselennya Misce zanaselennyam Dolya vnaselennishtatu Shilnistnaselennya osib km Misce zashilnistyuMeghalaya angl Meghalaya 2 964 007 0 100 00 132 0Zahidni Gori Garo angl West Garo Hills 642 923 2 21 69 173 2Shidni Gori Garo angl East Garo Hills 317 618 5 10 72 122 3Pivdenni Gori Garo angl South Garo Hills 142 574 7 4 81 77 6Zahidni Gori Khasi angl West Khasi Hills 385 601 4 13 01 73 7Ri Bhoj angl Ri Bhoi 258 380 6 8 72 109 4Shidni Gori Khasi angl East Khasi Hills 824 059 1 27 80 292 1Gori Dzhajntiya angl Jaintia Hills 392 852 3 13 25 103 5Zareyestrovani plemena Redaguvati 86 23 naselennya shtatu skladayut zareyestrovani regulyarni angl Scheduled Tribes plemena najbilshimi z yakih ye khasi i garo Chiselnist zareyestrovanih plemen v shtati Meghalaya za perepisom 2011 r 14 Plemena Chiselnist Dolya v naselenni shtatuKhasi angl Khasi 1 411 775 47 63 Garo angl Garo 821 026 27 70 Gadzhong angl Hajong 38 576 1 30 Rabha angl Raba Rabha 32 662 1 10 Koch angl Koch 22 716 0 77 Mikir angl Mikir 19 289 0 65 Kuki angl Kuki 14 275 0 48 Inshi 195 542 6 60 Vsi plemena 2 555 861 86 23 nbsp Divchata z plemeni khasi v tradicijnomu vbranni nbsp Para z plemeni garo u tradicijnomu vbranniGaro zhivut perevazhno u zahidnih okrugah shtatu gori Garo khasi v centralnih ta shidnih gori Khasi ta Dzhajntiya Do skladu khasiv vklyuchayut takozh sporidneni z nimi plemena dzhajntiya angl Jaintia sinteng angl Synteng pnar angl Pnar var angl War bhoj angl Bhoi lingnam angl Lyngngam Vsi voni ye korinnimi zhitelyami krayu sporidneni z narodami munda na plato Chhota Nagpur v indijskomu shtati Dzharkhand monami u Nizhnij M yanmi ta khmerami u Kambodzhi Garo insha nazva achik angl Achik nalezhat do grupi narodiv bodo kachari bilshist yakih rozselena v susidnomu shtati Asam Voni prijshli v Indiyu z pivdenno shidnogo Tibetu ale takozh vzhe duzhe davno zhivut na teritoriyi Meghalayi Na vidminu vid naselennya bilshosti shtativ Indiyi v Meghalayi perevazhna chastina naselennya zokrema garo khasi ta dzhajntiya dotrimuyetsya tradicij matriarhatu 13 Rozpodil najbilshih plemen Meghalayi za okrugami 2011 perepis 14 Okrugi Khasi GaroChiselnist Dolya v naselenni okrugu Chiselnist Dolya v naselenni okruguZahidni Gori Garo 271 0 04 337 306 52 46 Shidni Gori Garo 123 0 04 274 821 86 53 Pivdenni Gori Garo 26 0 02 128 215 89 93 Zahidni Gori Khasi 287 142 74 47 42 615 11 05 Ri Bhoj 189 766 73 44 14 100 5 46 Shidni Gori Khasi 599 025 72 69 23 481 2 85 Gori Dzhajntiya 335 422 85 38 488 0 12 Religiya Redaguvati nbsp Kafedralna katolicka cerkva v ShillonziMeghalaya poryad iz Nagalendom i Mizoramom ye odnim iz troh shtativ Indiyi sho mayut hristiyansku bilshist Navernennya miscevogo naselennya na hristiyanstvo vidbuvalosya perevazhno za chasi britanskogo kolonialnogo panuvannya Rozpodil naselennya shtatu za virospovidannyam za danimi perepisu 2011 roku buv takim 15 16 Shtat narod Zagalna chiselnist Hristiyani Induyisti Pribichniki tradicijnih viruvan Musulmani InshiChiselnist Chiselnist Chiselnist Chiselnist Chiselnist Meghalaya 2 966 889 2 213 027 74 59 342 078 11 53 258 271 8 71 130 399 4 40 23 114 0 78Khasi 1 411 775 1 173 693 83 14 10 302 0 73 217 488 15 41 5 138 0 36 5 154 0 37Garo 821 026 787 029 95 86 4 776 0 58 20 297 2 47 3 647 0 44 5 277 0 64Najbilshimi religijnimi gromadami sered hristiyan Meghalayi ye presviteriani ta katoliki Movi Redaguvati Rozpodil naselennya shtatu za movnoyu oznakoyu za danimi perepisu naselennya 2001 r 17 18 19 Mova Khasi Garo Bengali Nepali Gindi Marathi Asamska Maram Rabha Koch Mikir InshiChiselnist osib sho viznali yiyi ridnoyu 1 091 087 728 424 185 692 52 155 50 055 38 638 36 576 35 536 22 395 20 834 11 789 45 641Dolya v naselenni shtatu 47 05 31 41 8 01 2 25 2 16 1 67 1 58 1 53 0 97 0 90 0 51 1 97 Chiselnist naselennya shtatu Meghalaya za danimi perepisu 2001 roku stanovila 2 318 822 osobi Mova khasi nalezhit do avstroazijskih mov movi garo maram angl Maram koch rabha mikir do tibeto birmanskih mov bengalska nepalska gindi marathi asamska movi do indoarijskih mov Istoriya RedaguvatiPlemena khasi garo i dzhantiya mali vlasni knyazivstva poki v XIX st ne potrapili pid vladu kolonialnoyi administraciyi Britanskoyi Indiyi 1835 roku britanska vlada vklyuchila ci zemli do skladu Asamu v skladi yakogo region mav napivnezalezhnij status v silu dogovirnih vidnosin z britanskoyu koronoyu 20 Relyef i klimat Meghalayi viyavivsya spriyatlivim dlya yevropejciv Voni zrobili misto Shillong administrativnim centrom Asamu svoyi misiyi roztashuvali tut takozh hristiyanski misioneri 20 1947 roku pislya progoloshennya nezalezhnosti Indiyi gori Garo Khasi i Dzhajntiya uvijshli do skladu shtatu Asam misto Shillong stalo stoliceyu cogo shtatu Ruh za stvorennya okremogo Girskogo shtatu buv zapochatkovanij u 1960 roci Pislya 12 rokiv borotbi narodivsya 21 j shtat Indiyi Meghalaya Vin buv stvorenij z dvoh kolishnih okrugiv shtatu Asam Ob yednani Gori Khasi ta Dzhantiya ta Gori Garo Spochatku 2 kvitnya 1970 roku Meghalaya otrimala status avtonomnogo shtatu a z 21 sichnya 1972 roku vona stala povnocinnim shtatom 21 4 Misto Shillong yake dosi bulo stoliceyu Assamu stalo teper stoliceyu novogo shtatu Administrativno teritorialnij podil RedaguvatiStanom na 2016 rik shtat Meghalaya podilyavsya na 11 okrugiv angl Districts 22 a ti v svoyu chergu na 39 blokiv angl C D Block 21 Okrug Administrativnij centr Rik utvorennya Kilkist blokiv Stara nazva RoztashuvannyaShidni Gori Khasi angl East Khasi Hills Shillong angl Shillong 1972 8 do 1976 r Gori Khasi angl Khasi Hills nbsp Zahidni Gori Khasi angl West Khasi Hills Nongstojn angl Nongstoin 1976 4 nbsp Pivdenno Zahidni Gori Khasi angl South West Khasi Hills Mokirvat angl Mawkyrwat 2012 2 nbsp Ri Bhoj angl Ri Bhoi Nongpo angl Nongpoh 1992 3 nbsp Zahidni Gori Dzhajntiya angl West Jaintia Hills Dzhovaj angl Jowai 1972 3 do 2012 r Gori Dzhajntiya angl Jaintia Hills nbsp Shidni Gori Dzhantiya angl East Jaintia Hills Hliyeryat angl Khliehriat 2012 2 nbsp Shidni Gori Garo angl East Garo Hills Vilyamnagar angl Williamnagar 1976 3 nbsp Zahidni Gori Garo angl West Garo Hills Tura angl Tura 1972 6 do 1976 r Gori Garo angl Garo Hills nbsp Pivnichni Gori Garo angl North Garo Hills Resubelpara angl Resubelpara 2012 2 nbsp Pivdenno Zahidni Gori Garo angl South West Garo Hills Ampati angl Ampati 2012 2 nbsp Pivdenni Gori Garo angl South Garo Hills Baghmara angl Baghmara 1992 4 nbsp Koli 1972 roku Meghalaya stala okremim shtatom vona podilyalasya na 3 okrugi Gori Garo Gori Khasi ta Gori Dzhajntiya 1976 roku buli utvoreni she 2 okrugi Shidni Gori Garo ta Zahidni Gori Khasi vidpovidno kolishni okrugi Gori Garo ta Gori Khasi stali nazivatis Zahidni Gori Garo ta Shidni Gori Khasi Takim chinom kilkist okrugiv zbilshilas do 5 1992 roku do nih dodalisya nastupni 2 okrugi Pivdenni Gori Garo vidilivsya zi skladu okrugu Zahidni Gori Garo ta Ri Bhoj zi skladu okrugu Zahidni Gori Khasi 13 U 2012 roci okrugiv stalo 11 dodalisya she Pivnichni Gori Garo zi skladu okrugu Shidni Gori Garo Shidni Gori Dzhajntiya zi skladu okrugu Gori Dzhajntiya yakij pislya cogo stav nazivatis Zahidni Gori Dzhajntiya Pivdenno Zahidni Gori Khasi zi skladu okrugu Zahidni Gori Khasi ta Pivdenno Zahidni Gori Garo zi skladu okrugu Zahidni Gori Garo 22 Organi vladi RedaguvatiVishoyu posadovoyu osoboyu shtatu ye gubernator angl Governor yakij priznachayetsya Prezidentom Indiyi Vikonavcha vlada zdijsnyuyetsya Radoyu Ministriv angl Council of Ministers uryadom shtatu Meghalaya na choli z pershim ministrom angl Chief Minister 21 Zakonodavcha vlada nalezhit miscevomu parlamentu yakij yak i v inshih shtatah Indiyi maye nazvu Zakonodavchi Zbori angl Legislative Assembly abo Vidhan Sabha angl Vidhan Sabha gindi व ध नसभ Zakonodavchi Zbori skladayutsya z 60 deputativ 2 deputati predstavlyayut Meghalayu v nizhnij palati parlamentu Indiyi Lok Sabha i 1 deputat u verhnij palati Radzh ya Sabha 23 V mezhah avtonomnih okrugiv zdijsnyuyut svoyi povnovazhennya Radi avtonomnih okrugiv Autonomous District Council 23 Vsogo v Meghalayi 3 takih radi Rada avtonomnogo okrugu Gori Khasi angl Khasi Hills Autonomous District Council povnovazhennya yakoyi poshiryuyetsya na okrugi Zahidni Gori Khasi Pivdenno Zahidni Gori Khasi Shidni Gori Khasi Ri Bhoj Rada avtonomnogo okrugu Gori Dzhajntiya angl Jaintia Hills Autonomous District Council povnovazhennya yakoyi poshiryuyetsya na okrugi Zahidni Gori Dzhajntiya Shidni Gori Dzhantiya Rada avtonomnogo okrugu Gori Garo angl Garo Hill Autonomous District Council povnovazhennya yakoyi poshiryuyetsya na okrugi Zahidni Gori Garo Pivdenno Zahidni Gori Garo Pivnichni Gori Garo Shidni Gori Garo Pivdenni Gori Garo U silskih rajonah zberigayutsya tradicijni instituti samovryaduvannya siyemstva angl Syiemship u khasi dalojstva angl Daloiship u dzhajntiya i nokma angl Nokmas u garo 21 24 Verhovnij Sud Meghalayi angl Meghalaya High Court zdijsnyuye yurisdikciyu i povnovazhennya stosovno sudovih sprav sho vinikayut na teritoriyi shtatu Gospodarstvo Redaguvati nbsp Silskogospodarski polya v shtati MeghalayaMeghalaya ye perevazhno agrarnim shtatom u silskomu gospodarstvi zadiyano blizko 80 yiyi naselennya Ponad 60 posivnih plosh zajmayut zernovi 21 Golovnoyu silskogospodarskoyu kulturoyu ye ris pid jogo posivami zajnyato 104 8 tis ga ce skladaye majzhe 38 vid zagalnih 276 932 ga posivnih plosh shtatu 25 Takozh viroshuyut kukurudzu kartoplyu imbir kurkumu chornij perec areku na gorihi betel bavovnik dzhut girchicyu ripak Shtat vidomij takozh svoyimi fruktovimi sadami tut zbirayut apelsini limoni ananasi guayavu lidzhi banani dzhekfrut slivi grushi persiki 21 Agrarna galuz vidznachayetsya nizkoyu produktivnistyu cherez zastarili metodi gospodaryuvannya Lishe v 1970 ti roki vidbuvsya pozitivnij proriv zavdyaki uspishnomu vprovadzhennyu kulturi visokoproduktivnih sortiv risu Z yavilosya bagato chajnih plantacij 21 Krim roslinnictva vazhlivim dzherelom zabezpechennya naselennya produktami harchuvannya ye misceve tvarinnictvo V gospodarstvah Meghalayi trimayut blizko 540 tis koriv 29 tis bujvoliv 180 tis kiz 2 07 mln svinej i 1 419 mln goliv domashnoyi ptici 20 U Meghalayi nemaye velikih pidpriyemstv Promislovist obmezhuyetsya serednimi pidpriyemstvami z virobnictva cementu faneri oliyi himichni zavodi isnuyut takozh dribni virobnictva mlini shovisha silskogospodarskih produktiv remontni majsterni 20 Nadra Megalayi bagati na rizni mineralni resursi sered yakih veliki pokladi kam yanogo vugillya vapnyaku silimanitu kaolinu granitu a takozh uranu ta inshih mineraliv 21 Krim togo shtat maye znachni lisovi ta gidroenergetichni resursi Ale vsi voni praktichno ne vikoristovuyutsya Prichinoyu tomu ye bidna infrastruktura regionu Osnovnim vidom transportu v Meghalayi ye avtomobilnij Zagalna dovzhina dorig u 2003 roci stanovila 7633 km shilnist 34 03 km na 100 km z nih 3691 km mali asfaltove pokrittya 3942 km gravijne 4 nacionalnih shose na teritoriyi shtatu mayut zagalnu dovzhinu 706 56 km 21 Amroj angl Umroi roztashovanij za 35 km vid Shillongu ye yedinim aeroportom v Megalayi vin maye posadkovu smugu dlya nevelikih povitryanih suden Zdijsnyuyutsya regulyarni rejsi do Kolkati Guvahati 21 Meghalaya ye takozh perspektivnim turistichnim regionom Malovnichi landshafti ekzotichna flora i fauna chislenni ozera vodospadi pecheri svyashenni lisi viklikayut neabiyakij interes u turistiv 21 Vikishovishe maye multimedijni dani za temoyu Meghalaya nbsp Portal Indiya Primitki Redaguvati a b v g Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 Meghalaya Figures at a Glance The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 31 serpnya 2021 Procitovano 2 12 2016 angl Meghalaya Ukrayinska radyanska enciklopediya u 12 t gol red M P Bazhan redkol O K Antonov ta in 2 ge vid K Golovna redakciya URE 1981 T 6 Kulikiv Mikroklimat S 426 Fact Sheet on Meghalaya March 10 2014 Press Information Bureau Government of India Arhiv originalu za 4 bereznya 2016 Procitovano 2 12 2016 angl a b Origin and Growth of Meghalaya Legislative Assembly Meghalaya Legislative Assembly Arhiv originalu za 24 veresnya 2013 Procitovano 2 12 2016 angl The Meghalaya Language Act 2005 Meghalaya State Portal Arhiv originalu za 18 listopada 2017 Procitovano 2 12 2016 angl About Meghalaya Department of Tourism Government of Meghalaya Arhiv originalu za 15 travnya 2009 Procitovano 2 12 2016 angl Global Weather amp Climate Extremes Vsesvitnya meteorologichna organizaciya Arhiv originalu za 4 sichnya 2013 Procitovano 2 12 2016 angl Extent of Forests Forest amp Environment Department Government of Meghalaya Arhiv originalu za 22 08 2014 Procitovano 3 12 2016 angl Avibase Kontrolni spiski ptahiv iz usogo svitu Meghalaya Avibase Arhiv originalu za 22 sichnya 2015 Procitovano 3 12 2016 ukr Provisional Population Totals Paper 2 Volume 1 of 2011 Data on rural amp urban areas Figures at a glance Meghalaya The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 31 serpnya 2021 Procitovano 3 12 2016 angl Provisional Population Totals Paper 2 Volume 2 of 2011 Meghalaya Chapter 4 Trends in Urbanisation The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 20 sichnya 2021 Procitovano 3 12 2016 angl Primary Census Abstract Data A 2 Decadal Variation in Population since 1901 Meghalaya The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 25 kvitnya 2021 Procitovano 3 12 2016 angl a b v Provisional Population Totals Paper 1 of 2011 Meghalaya State Highlight The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 25 listopada 2020 Procitovano 3 12 2016 angl a b Primary Census Abstract Data A 11 Individual Scheduled Tribe Primary Census Abstract Data Appendix District Wise Scheduled Tribe Population Meghalaya The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 21 listopada 2020 Procitovano 3 12 2016 angl Primary Census Abstract Data C 1 Population by Religious Community Meghalaya The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 11 sichnya 2021 Procitovano 3 12 2016 angl Primary Census Abstract Data ST 14 Scheduled Tribe Population by Religious Community Meghalaya The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 10 sichnya 2021 Procitovano 3 12 2016 angl Census 2001 Data Summary Part A Distribution of the 22 Scheduled Languages India States amp Union Territories The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 17 bereznya 2016 Procitovano 3 12 2016 angl Census 2001 Part B Distribution of the 100 Non Scheduled Languages India States amp Union Territories The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 11 grudnya 2019 Procitovano 3 12 2016 angl Census 2001 Data Summary Census Reference Tables A Series Total population The Registrar General amp Census Commissioner India Arhiv originalu za 13 listopada 2009 Procitovano 3 12 2016 angl a b v g Sushmita Kashyap Meghalaya Arnold P Kaminsky and Roger D Long Editors India Today An Encyclopedia of Life in the Republic ABC CLIO 2011 pp 455 458 ISBN 978 0 313 37462 3 Procitovano 3 12 2016 angl a b v g d e zh i k l m About Meghalaya Government of Meghalaya Arhiv originalu za 1 sichnya 2017 Procitovano 3 12 2016 angl a b Districts Government of Meghalaya Arhiv originalu za 9 serpnya 2020 Procitovano 4 12 2016 angl a b Brief General Information of Meghalaya State Meghalaya Legislative Assembly Arhiv originalu za 15 lyutogo 2020 Procitovano 4 12 2016 angl Monthly Report July 2014 Global Water Partnership South Asia GWP SAS Arhiv originalu za 20 12 2016 Procitovano 4 12 2016 angl Rice Department of Agriculture Government of Meghalaya Arhiv originalu za 21 12 2016 Procitovano 4 12 2016 angl Posilannya RedaguvatiMeghalaya State Portal Arhivovano 13 chervnya 2018 u Wayback Machine angl Meghalaya Legislative Assembly Arhivovano 17 veresnya 2010 u Wayback Machine angl Department of Tourism Government of Meghalaya Arhivovano 20 travnya 2018 u Wayback Machine angl The Department of Arts and Culture Meghalaya Arhivovano 16 lyutogo 2017 u Wayback Machine angl Forest amp Environment Dept Govt of Meghalaya Arhivovano 25 listopada 2016 u Wayback Machine angl Sushmita Kashyap Meghalaya Arnold P Kaminsky and Roger D Long Editors India Today An Encyclopedia of Life in the Republic ABC CLIO 2011 ISBN 978 0 313 37462 3 pp 455 458 angl Maps of India Meghalaya Arhivovano 6 grudnya 2016 u Wayback Machine angl Meghalaya Tourism and Travel Guide JourneyMart com Arhivovano 20 grudnya 2016 u Wayback Machine angl Meghalaya Culture and Tradition Arhivovano 20 listopada 2016 u Wayback Machine angl Meghalaya Tourism and Travel Holiday Tours in North East India Arhivovano 23 listopada 2016 u Wayback Machine angl Meghalaya Wikitravel angl nbsp Meghalaya u Vikimandrah angl Meghalaya Lonely Planet Arhivovano 20 grudnya 2016 u Wayback Machine angl Best Tourist Places to Visit in Meghalaya List of Tourist Spots in Meghalaya Tripoto Arhivovano 20 grudnya 2016 u Wayback Machine angl Foto The Hills of Meghalaya India in Pictures Arhivovano 28 chervnya 2016 u Wayback Machine angl Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Meghalaya amp oldid 37244493