www.wikidata.uk-ua.nina.az
Aravijska pustelya ta saharsko aravijski sklerofitni chagarniki identifikator WWF PA1303 palearktichnij ekoregion pustel i sklerofitnih chagarnikiv roztashovanij v Zahidnij Aziyi na teritoriyi Aravijskogo ta Sinajskogo pivostroviv 2 Aravijska pustelya ta saharsko aravijski sklerofitni chagarniki Aravijska pustelya poblizu mista Shardzha OAE Ekozona PalearktikaBiom Pusteli i sklerofitni chagarnikiStatus zberezhennya vidnosno stabilnij vidnosno zberezhenijNazva WWF PA1303Mezhi Sklerofitni luki ta chagarniki SiriyiHvojni ta shirokolistyani lisi Shidnogo Seredzemnomor yaZatoplyuvani savani Delti NiluChervonomorski Nubo Sindski tropichni pusteli ta napivpusteliMesopotamska chagarnikova pustelyaPriberezhni sklerofitni chagarniki Pivdenno Zahidnoyi AraviyiPusteli ta napivpusteli Omanskoyi zatokiPusteli ta napivpusteli Perskoyi zatokiPivnichnosaharski stepi ta ridkolissyaAlyuvialni soloni bolota Tigru ta YevfratuNubo Sindski tropichni pusteli ta napivpusteli Pivdennogo IranuMangri delti Indu ta Aravijskogo moryaPlosha km 1 851 300Krayini Saudivska Araviya Yegipet Ob yednani Arabski Emirati Jordaniya Iran Irak Izrayil Kuvejt Yemen Oman KatarOhoronyayetsya 125 327 km 1 Roztashuvannya ekoregionu fioletovim Pustelya Rub El HaliZmist 1 Geografiya 2 Klimat 3 Flora 4 Fauna 5 Zberezhennya 6 Primitki 7 PosilannyaGeografiya red Ekoregion Aravijskoyi pusteli ta saharsko aravijskih sklerofitnih chagarnikiv plosheyu priblizno 1 851 300 km ye najbilshim ekoregionom Aravijskogo pivostrova Vin prostyagayetsya vid pivnichnogo Yemenu do Perskoyi zatoki ta vid pivnichnogo Omanu do Jordaniyi ta Iraku Zagalom ekoregion dilitsya na tri veliki regioni kozhen z yakih z 2017 roku klasifikuyetsya yak okremij ekoregion 1 Pivnichna Aravijska pustelya ohoplyuye bilshu chastinu Jordaniyi pivnich Saudivskoyi Araviyi ta zahid i centr Iraku Vid Jordanskogo nagir ya en ta vid oazi El Azrak na pivdennij shid prostyagayetsya shiroka dolina Vadi es Sirhan dosyagayuchi pivdennoyi chastini bazaltovogo vulkanichnogo polya El Harra vidomogo yak Chorna pustelya Cya pustelya harakterizuye landshaft u pivnichno zahidnij chastini regionu v rajoni saudivsko jordanskogo kordonu Shidna chastina regionu predstavlena vapnyakovimi pagorbami gravijnimi ta pishanimi rivninami yaki peremezhovuyutsya suhimi dolinami vadi po yakim chas vid chasu protikayut sezonni vodni potoki ta kilkoma solonuvatimi ozerami Vlasne Aravijska pustelya ohoplyuye teritoriyi Saudivskoyi Araviyi pivnichnogo Yemenu Kuvejtu ta Iraku dosyagayuchi na pivnichnomu shodi iranskoyi provinciyi Huzestan Krim togo cej region vklyuchaye v sebe Sinajsku pustelyu roztashovanu na Sinajskomu pivostrovi v Yegipti ta pustelyu Negev v Izrayili Relyef cogo regionu predstavlenij pishanimi ta galkovimi rivninami ta pidnesenimi plato podekudi porizanimi vadi Na pivdni Sinajskogo pivostrova ekoregion ohoplyuye girskij masiv najvishimi vershinami yakogo ye gora svyatoyi Katerini visotoyu 2629 m ta gora Sinaj visotoyu 2285 m Pishana Aravijska pustelya ye spravzhnoyu pusteleyu vseredini pusteli Osnovu cogo regionu stanovit pustelya Rub el Hali roztashovana na pivdni Saudivskoyi Araviyi na pivnochi Yemenu i Omanu ta na teritoriyi emiratu Abu Dabi v OAE Rub el Hali ye najbilshoyu pishanoyu pusteleyu u sviti yiyi plosha stanovit ponad 500 000 km i ye spivstavnoyu z plosheyu Franciyi Takozh region Pishanoyi Aravijskoyi pusteli vklyuchaye pustelyu an Nafud plosheyu 65 000 km yaka poyednuyetsya z Rub el Hali koridorom pishanoyi pusteli ad Dehna Cej koridor prorizaye shlyah cherez girskij hrebet Tuvajk 800 kilometrovu dugu vapnyakovih skel plato ta himernoyi formi kanjoniv vikarbuvanih vitrom ta piskom sered visokih skel Krim togo ekoregion vklyuyechaye izolovanu pishanu pustelyu Vahiba v Omani Rub el Hali zaslugovuye na osoblivu uvagu cherez yiyi dominuvannya v comu ekoregioni Z geologichnoyi tochki zoru vona ye osadovim basejnom vityagnutim po osi pivdennij zahid pivnichnij shid cherez Aravijsku platformu Poverhnya pusteli yaka na pivdennomu zahodi pidnyata na visotu 800 m nad rivnem morya rivnomirno nahilyayetsya ponad 1000 km poki ne dosyagne rivnya morya na pivnichnomu shodi Tovshina piskiv yaki pokrivayut gravijni abo gipsovi rivnini v najglibshih miscyah na shodi pusteli stanovit ponad 250 m Na poverhni Rub el Hali steposterigayutsya riznomanitni dyuni vid poodinokih barhaniv do vityagnutih dyun dovzhinoyu do 300 m na pivdennomu zahodi ta do kolosalnih dyunnih gir na pivnichnomu shodi Silikatni piski yaki na 80 90 skladayut z kvarcu ta na 10 20 z polovogo shpatu zerna yakogo vkriti oksidom zaliza nadayut dyunam yaskravogo chervonuvato oranzhevogo koloru Prirodna krasa pishanoyi pusteli vrazhaye svoyimi chervonuvatimi dyunami viliplenimi vitrom i prostyagnutimi azh do samogo gorizontu V deyakih chastinah ekoregionu zustrichayutsya sipuchi piski najvidomishimi z yakih ye Umm al Samim en Klimat red V mezhah ekoregionu perevazhaye zharkij i suhij pustelnij klimat BWh za klasifikaciyeyu klimativ Keppena Serednomisyachna temperatura kolivayetsya vid 14 do 35 C a serednorichna kilkist opadiv vid 5 do 200 mm Klimat Pivnichnoyi Aravijskoyi pusteli ye desho proholodnishim i vologishim minimalni serednorichni temperaturi tam stanovlyat 2 15 C a maksimalni 25 40 C Serednorichna kilkist opadiv na pivnochi stanovit blizko 50 200 mm Takozh bilsh proholodnim klimatom viriznyayutsya girski rajoni Sinajskogo pivostrova Na gori Svyatoyi Katerini serednomisyachna temperatura kolivayetsya vid 5 do 21 C Klimat pusteli Rub el Hali klasifikuyetsya yak giperaridnij Serednya temperatura tam stanovit 36 C a maksimalni temperaturi serpnya mozhut perevishuvati 51 C Vzimku serednya temperatura v pusteli Rub el Hali stanovit 12 C vnochi sposterigayutsya zamorozki Serednorichna kilkist opadiv stanovit menshe 35 mm a u deyakih chastinah Rub el Hali doshiv mozhe ne buti ponad 12 misyaciv Flora red Ekoregion Aravijskoyi pusteli viriznyayetsya nizkim floristichnim riznomanittyam Tut roste blizko 900 vidiv roslin 3 Na pivnochi ekoregionu roslinnij pokriv predstavlenij nevisokimi sklerofitnimi chagarnikami polinu Artemisia spp kuraya Salsola spp ta solonchakovogo saksaulu en Haloxylon salicornicum a takozh nevelikimi odnorichnimi roslinami takimi yak Spergularia diandra en ta Eremobium aegyptiacum pl Hocha ridkisnij roslinnij pokriv sposterigayetsya majzhe povsyudno perevazhno roslini zoseredzheni u ruslah vadi de grunti bilsh gliboki Na vulkanichnih plato Jordaniyi roste ridkisnij arabskij migdal Prunus arabica v v rajoni oazi El Azrak galofitni roslini taki yak kushistij solonec Salicornia fruticosa ta zvichajnij sodnik Suaeda vera Navkolo ozera Milh en v Iraci roste trav yanistij solonec Salicornia europaea zvichajnij ocheret Phragmites australis ta gostrij sitnik en Juncus acutus Na shilah girskogo hrebta Tuvajk rostut akaciyevi dereva Vachellia en spp ta kushi poviya Lycium spp Zarosti zdebilshogo zoseredzheni na periferiyi gravijnih dilyanok de z chasom nakopichivsya grunt a takozh u vadi po yakim z navkolshnih plato periodichno stikayut strumki U vadi rostut tamariksi Tamarix spp ta pendzhabski smokivnici en Ficus palmata a pislya doshiv v deyakih rajonah z yavlyayutsya luki efemernih trav takih yak Centropodia forsskalii sv ta Neurada procumbens de yaki shvidko prorostayut i rozsiyuyut svoye nasinnya persh nizh zav yanuti pid litnim soncem Na Sinajskomu pivostrovi roste kilka endemichnih vidiv roslin zokrema ridkisna arabska shipshina Rosa arabica yaka perebuvaye na mezhi zniknennya Pustelya Rub el Hali viriznyayetsya nizkim floristichnim riznomanittyam V yiyi mezhah roste lishe 37 vidiv roslin z yakih 20 vidiv v centralnij chastini a 17 vidiv na periferiyi Z nih lishe 1 2 vidi ye endemikami Zagalom roslinnij pokriv pishanoyi pusteli predstavlenij ridkisnimi odnak rivnomirno rozpodilenimi chagarnikami yaki cherguyutsya z majzhe povnistyu pozbavlenimi roslinnosti dilyankami Na shilah dyun roste volohatij dzhuzgun pl Calligonum crinitum odnogolkova kornulaka en Cornulaca monacantha ta riznovid smikavcya Cyperus conglomeratus en Sered inshih shiroko poshirenih v pusteli vidiv slid navesti Dipterygium glaucum es Limeum arabicum sv ta Zygophyllum mandavillei Dereva v Rub el Hali vidsutni za vinyatkom periferiyi de u vadi ta v ulogovinah mizh dyunami zustrichayutsya zhovti akaciyi en Vachellia flava ta dereva gaf Prosopis cineraria V pustelyah Abu Dabi najbilsh harakternim derevom ye chubatij dzhuzgun en Calligonum comosum yakij roste sered produvayemih vitrom piskiv Fauna red Nezvazhayuchi na spekotnij i suhij klimat ekoregion aravijskoyi pusteli viriznyayetsya znachnim riznomanittyam fauni 3 Tut meshkaye 102 vidi ssavciv zokrema nubijski kozli Capra nubiana zvichajni karakali Caracal caracal barhanni koti Felis margarita pishani lisici Vulpes rueppellii zvichajni lisici Vulpes vulpes aravijski vovki en Canis lupus arabs smugasti giyeni Hyaena hyaena kapski zajci Lepus capensis ta aravijski gazeli en Gazella arabica Na Sinajskomu pivostrovi zustrichayutsya feneki Vulpes zerda Bili oriksi Oryx leucoryx ta aravijski pishani gazeli en Gazella marica majzhe vimerli vnaslidok polyuvannya na nih odnak zavdyaki ohoronnim zahodam yihnim populyaciyam vdalosya vidnovitisya V ekoregioni zustrichayutsya blizko 310 vidiv ptahiv zokrema aravijski zhajvoronki Eremalauda eremodites vohristi zhajvoronki Ammomanes cinctura pustelni zhajvoronki Ammomanes deserti veliki pikiri Alaemon alaudipes aravijski byulbyuli Pycnonotus xanthopygos blidi chechevici Carpodacus synoicus aravijski morio Onychognathus tristramii ta aravijski kuripki Ammoperdix heyi Takozh v regioni zustrichayutsya taki ptahi yak pustelnij pugach Bubo ascalaphus korotkohvostij kruk Corvus rhipidurus bilogolova kam yanka en Oenanthe leucopyga shidnij dzhek Chlamydotis macqueenii ta afrikanskij grif Torgos tracheliotos Ranishe v ekoregioni meshkali aravijski strausi Struthio camelus syriacus odnak voni vimerli u 1930 h rokah Oazi ta inshi vodno bolotni ugiddya ekoregionu taki yak El Azrak v Jordaniyi vidigrayut duzhe vazhlivu rol u vidpochinku ptahiv yaki migruyut z Yevraziyi do Afriki Ozero Sava en v Iraci takozh ye domom dlya riznomanitnih ptahiv u tomu chisli endemichnih pidvidiv maloyi pirnikozi Tachybaptus ruficollis iraquensis ta siroyi voroni Corvus cornix capellanus Zberezhennya red Prirodoohoronni teritoriyi ekoregionu vklyuchayut Prirodnij zapovidnik korolya Salmana ibn Abdul Aziza en zapovidnik Uruk Bani Ma arid en i Specialnij prirodnij zapovidnik Al Tubajk en v Saudivskij Araviyi ta Prirodnij zapovidnik Al Talila en v Ob yednanih Arabskih Emiratah Primitki red a b Dinerstein Eric Olson David Joshi Anup Vynne Carly Burgess Neil D Wikramanayake Eric Hahn Nathan Palminteri Suzanne Hedao Prashant Noss Reed Hansen Matt Locke Harvey Ellis Erle C Jones Benjamin Barber Charles Victor Hayes Randy Kormos Cyril Martin Vance Crist Eileen Sechrest Wes ta in 2017 An Ecoregion Based Approach to Protecting Half the Terrestrial Realm BioScience 67 6 534 545 doi 10 1093 biosci bix014 Map of Ecoregions 2017 angl Resolve using WWF data Procitovano 01 serpnya 2023 a b Hoekstra JM Molnar JL Jennings M Revenga C Spalding MD Boucher TM Robertson JC Heibel TJ Ellison K 2010 The Atlas of Global Conservation Changes Challenges and Opportunities to Make a Difference ed Molnar JL Berkeley University of California Press Posilannya red Arabian Desert and East Sahero Arabian xeric shrublands Terrestrial Ecoregions World Wildlife Fund North Arabian Desert One Earth Arabian Desert One Earth Arabian Sand Desert One Earth Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Aravijska pustelya ta saharsko aravijski sklerofitni chagarniki amp oldid 40946995