www.wikidata.uk-ua.nina.az
Derzhava Satavaganiv230 do n e 220 n e Derzhava Satavaganiv istorichni kordoni na kartiDerzhava SatavaganivStolicya ShrikakulamPajthanAmaravatiMovi prakrit marathiReligiyi induyizmbuddizmForma pravlinnya monarhiyamagaradzha SimukaIstorichnij period Antichnist Zasnovano 230 do n e Likvidovano 220 n e Poperednik NastupnikImperiya Maur yiv Zahidni KshatrapiCarstvo KadambaCarstvo VakatakivDinastiya PallavivSogodni ye chastinoyu IndiyaVikishovishe maye multimedijni daniza temoyu SatavaganaDerzhava Satavaganiv abo Shatavaganiv स लव हण priblizno 230 do n e 220 roki derzhava v Indiyi zi stolicyami v Amaravati ta Pajthan nazva yakoyi pohodit vid imeni dravidijskogo narodu yakij meshkav u ti chasi na teritoriyi suchasnih shtativ Maharashtra ta Andgra Pradesh Zmist 1 Istoriya 2 Ekonomika 3 Kultura 4 Volodari 5 DzherelaIstoriya RedaguvatiFormuvalasya yak zemelne volodinnya rodu na teritoriyi suchasnogo shtatu Andgra Pradesh Na toj chas Satavahani buli dannikami imperiyi Maur ya Voni zmogli zdobuti samostijnist cherez deyakij chas pislya smerti Ashoki priblizno u 232 230 roci do n e na choli iz Simukoyu Za chasiv jogo spadkoyemcya Satakarni teritoriya derzhavi znachno rozshirilasya prostyagalasya vid Patni na shodi do Malavi na zahodi j pivdnya suchasnoyi Maharashtri V cej chas 130 120 roki do n e vedutsya uspishni vijni proti derzhavi Kalinga dinastiyi Sunga Stolicyami stayut Amaravati ta Pajthan Pratishnaputra U podalshomu zusillya volodariv Satavaganiv buli spryamovani na zberezhennya kontrolovanoyi teritoriyi U 70 h rokah do n e yim kinula viklik dinastiya Kanva yaka zminila dinastiyu sunga v Magadgi Utim Satavagani vshent rozbili vijska Kanvi j u 35 roci do n e zmusili yiyi predstavnikiv viznati sebe dannikami Napochatku I st n e derzhava Satavahaniv stiknulasya z nashestyam sakiv shakiv yaki zasnuvali derzhavi zahidnih Kshatrapiv a takozh z pohodami yavaniv Borotba tochilasya zi zminnim uspihom spochatku Satavagani vimusheni buli vidstupiti zgodom zavdyaki rishuchim diyam magaradzhi Gautamiputri vdalosya vidvoyuvati zemli Malavi ta suchasnij Gudzharat Pislya cogo na trivalij chas Satavagani stali najvplivovishoyu siloyu centralnoyi Indiyi Pislya cogo yihni interesi zvernulisya na pivden de voni zmogli pidkoriti zemli suchasnogo shtatu Karnataka uzyavshi titul Dakshinapatha pati Volodar pivdennogo shlyahu Utim iz 150 do 200 roku magaradzham Satavagani Shri Vasishthiputri Shivi Skandi Satakarni ta Shri Yadzhni dovelosya vesti vazhki vijni iz Zahidnimi Kshatrapami yaki zreshtoyu zavershilisya porazkoyu ostannih Vtim do 220 roku derzhava rozkololasya na dekilka knyazivstv unaslidok zrostannya vplivu j silu miscevih volodariv zokrema Chutu Todi zh abgiri zajnyali Maharashtru Ostanni Satavagani pravili u shidnomu Dekani j v oblasti Kanara Vreshti resht voni postupilisya tut Ikshvaku ta Pallavam Ekonomika RedaguvatiZnachnu chastinu ekonomichnoyi mogutti Satavaganiv stanovili torgivci yaki ob yednuvalisya u potuzhni gildiyi Same kupci cogo derzhava zreshtoyu zahopili bilshu chastinu vnutrishnoyi torgivli Indostanu vstanovili vigidni torgovelni ugodi z kupcyami Rimskoyi imperiyi Torgivlya z Rimom velasya cherez porti Bgarukachchga suchasnij Bgaruch Sopara Kalyan poblizu suchasnogo Mumbaya Same torgivlya z rimskimi kupcyami skladala levovu chastinu dohodu magaradzhiv Odniyeyu iz prichin poslablennya ciyeyi derzhavi stala politichna ta ekonomichna kriza Rimskoyi imperiyi u III st pislya smerti Septimiya Severa U chasi rozkvitu torgovi gildiyi Satavaganiv kontrolyuvali bilshu chastinu portiv pivdennogo Indostanu na Aravijskomu mori a takozh porti vzdovzh indijskoyi chastini bengalskoyi zatoki Rozgrom dinastiyi Kanva spriyav vstanovlennyu vigidnoyi torgivli z Magadgoyu V cej zh chas torgovci pronikayut do basejnu Gangu pochinayut torguvati z Kushanskoyu imperiyeyu Zgodom ohoplyuye pivdenno shidnu Aziyu U centralnij chastkovo pivnichnij ta pivdennij Indiyi z yavlyayutsya perevalni puntki Satavaganiv nbsp Moneta Gautamiputri SakatarniVolodari spriyali sporudzhennyu hramiv yaki mali ne lishe religijnu funkciyu navkolo nih formuvalisya bazari bagato robilasya dlya zmicnennya finansovoyi sistemi Satavagani pershimi stali karbuvati na svoyih monetah oblichchya magaradzh dlya zbilshennya avtoritetu vladi ta pidkreslennya micnosti vartosti monet Kultura RedaguvatiTeksti derzhavnih dokumentiv ta literaturnih tvoriv skladalisya na prakriti Nizka praviteliv satavahaniv buli vidomi yak poeti abo pokroviteli mistectva Usi Satavagani spriyali rozvitku buddizmu u svoyij derzhavi priznachalisya specialni chinovniki magamatri yaki slidkuvali za buddistskimi chencyami vodnochas dozvolyali buduvati chislenni hrami Shivi ta Vishnu Osoblivo vrazhayuchimi ye buddistski stupi u stolici Amaravati Cikavimi ye buddistski sporudi sho buli zvedeni za nakazom Satavaganiv u Sanchi Cikavim ye memorialnij kompleks u Nanaghati pobudovanij na chest peremog Satakarni II i zdijsnennya nim obryadiv ashvamedgi i radzhasuya Tut roztashovano 7 figur jmovirno portreti praviteliv i chleniv yihnih rodin Cej kompleks ye odnim iz najdavnishih svidchen miscevoyi tradiciyi portretnoyi skulpturi pov yazanoyi zi shkoloyu Mathura ta zaznalo vpliv greko rimskogo mistectva Volodari RedaguvatiSimuk 230 do n e 207 do n e Krishna I 207 do n e 189 do n e Satakarni I Shrimalakarni 189 do n e 179 do n e Purnotanga 179 do n e 161 do n e Skandastabgi 161 do n e 143 do n e Satakarni II 143 do n e 78 do n e Lambodata 78 do n e 60 do n e Apilaka 60 do n e 48 do n e Megasvati 48 do n e 30 do n e Svati 30 do n e 12 do n e Skandasvati 12 do n e 5 do n e Mrigendra Svatikarni 5 do n e 2 do n e Kuntala Svatikarni 2 do n e 6 Svatikarni 6 7 Pulumavi I 7 31 Gaurakrishna 31 56 Gala 56 57 Mandilaka 57 62 Purindrasena 62 83 Sundara Svatikarni 83 84 Chokara Svatikarni 84 Shivasvati 84 112 Gautamiputra Satakarni 112 136 Shri Pulumavi 136 164 Shri Vasishthiputra 164 171 Shiva Skanda Satakarni 171 178 Shri Yadzhnya 178 207 Vidzhaya 207 213 Chandra Shri Satakarni 213 216 Pulumavi II 216 224 Dzherela RedaguvatiMajumdar Ramesh Chandra 2003 Ancient India Delhi Motilal Banarsidass The Periplus of the Erythraean Sea Travel and Trade in the Indian Ocean by a Merchant of the First Century Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Satavagana amp oldid 39953022