www.wikidata.uk-ua.nina.az
Kukska mova maori ostroviv Kuka kukska maori oficijna mova Ostroviv Kuka Nalezhit do polinezijskoyi gilki avstronezijskoyi sim yi mov Zagalna kilkist nosiyiv 42 669 osib Tradicijna nazva Maori Kuki Airani hocha narod maori ostroviv Kuka chasto nazivaye yiyi Te reo Ipukarea abo mova predkiv Kukska mova v bilshij miri sporidnena tayityanskij maorijskij rapanujskij movam i v menshij miri gavajskij ta markizkij movam Kukska movaMaori Kuki Airani Poshirena v Ostrovi KukaNosiyi 42 669 chol Pisemnist latinicya Klasifikaciya Avstronezijski movi Malajsko polinezijski moviOkeanichni moviPolinezijski moviShidno polinezijski movi dd dd dd Oficijnij statusOficijna Ostrovi KukaRegulyuye Cook Islands Maori Language CommissiondKodi moviISO 639 1 ISO 639 2 rarISO 639 3 rar Zmist 1 Status 2 Dialekti 3 Posilannya 4 PrimitkiStatus red Kukska mova stala oficijnoyu movoyu samovryadnoyi teritoriyi u vilnij asociaciyi z Novoyu Zelandiyeyu u 2003 roci 1 Zgidno Aktu Te Reo Maori vid 2003 roku maori ostroviv Kuka A maye na uvazi movu maori vklyuchayuchi dialekti yaka vikoristovuyetsya na ostrovah Kuka B a takozh movu pukapuka yaka vikoristovuyetsya na ostrovi Pukapuka i V vklyuchaye maori yaka vidpovidaye nacionalnim standartam shvalenim golovnim regulyuyuchim organom Kopapa Dialekti red nbsp Movi ostroviv KukaZ tochki zoru lingvistiv kukska mova predstavlena dvoma grupami dialektiv rakahanga manihiki pivnichna i rarotonga pivdenna abo rarotonga mangajska yaki ranishe vvazhalisya okremimi movami Mova atola Tongareva Penrin vvazhayetsya okremoyu blizkosporidnenoyu movoyu tongareva penrinska hocha uryad ostroviv vklyuchaye yiyi v maori ostroviv Kuka Posilannya red Akt Te Reo Maori 2003 roku Arhivovano 28 serpnya 2009 u Wayback Machine Primitki red Z 1915 roku yedinoyu oficijnoyu movoyu arhipelagu bula anglijska mova Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Kukska mova amp oldid 35117598