www.wikidata.uk-ua.nina.az
Planeta I klasuPlaneta II klasuPlaneta III klasuPlaneta IV klasuPlaneta V klasuZmist 1 Tipi planet za Sudarskim 1 1 Zagalni polozhennya 1 2 Planetarni klasi 1 2 1 Klas I Amiachni hmari 1 2 2 Klas II Vodyani hmari 1 2 3 Klas III Chisti 1 2 4 Klas IV Poglinannya luzhnih metaliv 1 2 5 Klas V Silikatni hmari 2 Okremi riznovidi ekzoplanet 3 Dvovimirna klasifikaciya planet po sistemi masa temperaturnij rezhim 4 Posilannya 5 Div takozhTipi planet za Sudarskim red Klasifikaciya ekzoplanet za Sudarskim ce teoretichna modelna klasifikaciya zovnishnogo viglyadu planet gigantiv v zalezhnosti vid yih temperaturi Cya sistema klasifikaciyi bula vpershe zaproponovana Davidom Sudarskim zi spivavtorami u roboti Albedo and Reflection Spectra of Extrasolar Giant Planets 1 i rozvinuta v roboti Theoretical Spectra and Atmospheres of Extrasolar Giant Planets 2 pershe nizh buli zrobleni bud yaki uspishni pryami abo nepryami sposterezhennya atmosfer ekzoplanet V klasifikaciyi ekzoplanet za Sudarskim gazovi giganti zgidno z modelyami yih atmosfer rozdilyayutsya na 5 osnovnih tipiv poznachayutsya rimskimi ciframi Amiachni hmari Vodyani hmari Chisti Liniyi poglinannya luzhnih metaliv Silikatni hmari V Sonyachnij sistemi pid klasifikaciyu Sudarskogo pidpadayut tilki Yupiter ta Saturn obidva nalezhat do klasu I Pid klasifikaciyu Sudarskogo ne pidpadayut planeti zemnoyi grupi yak Zemlya HD 85512 b 3 6 masi Zemli OGLE 2005 BLG 390Lb 5 5 masi Zemli ta krizhani giganti yak Uran 14 mas Zemli i Neptun 17 mas Zemli Zagalni polozhennya red Vlastivosti ekzoplanet narazi slabo doslidzheni sho zumovlyuyetsya skladnistyu yih bezposerednogo sposterezhennya Chasto nemozhlivo provesti analogiyu z planetami sonyachnoyi sistemi bilshist vidomih ekzoplanet povnistyu vidriznayetsya vid planet sonyachnoyi sistemi Tak sered vidomih ekzoplanet dosit rozpovsyudzhenij klas garyachij Yupiter Bezposeredni spektroskopichni sposterezhennya mozhlivi tilki dlya deyakih ekzoplanet v moment yih tranzitu pered svoyeyu zirkoyu Taki sposterezhennya buli provedeni dlya HD 189733 b 3 Voni pokazali sho planeta blakitna ta yiyi albedro stanovit bilshe 0 14 4 Pripushennya shodo vlastivostej nevidimih planet narazi gruntuyutsya na modelnih razrahunkah atmosferi planeti napriklad na pripushennyah profiliv temperaturi tisku vihodyachi z rivnya oprominennya planeti svitlom centralnoyi zirki Planetarni klasi red Klas I Amiachni hmari red Planeti klasu I znahodyatsya v zovnishnih regionah svoyeyi planetnoyi sistemi i v yih atmosferah dominuyut hmari amiaku Cej klas planet mozhe isnuvati pri temperaturah nizhche 150K 120 C Za razrahunkami albedo planeti sho obertayetsya navkolo soncepodibnoyi zirki maye stanoviti priblizno v 0 57 U porivnyanni z Sonyachnoyu sistemoyu albedo Yupitera stanovit 0 343 5 i Saturna 0 432 6 Rozbizhnosti mozhut poyasnyuvatisya nayavnistyu v hmarah nevrahovanih nerivnovazhnih kondensativ takih yak tolini ta fosforni spoluki sho zumovlyuyut rozheve zabarvlennya hmar Yupitera i ne vrahovuyutsya v rozrahunkovih modelyah V nashij Sonyachnij sistemi comu klasu vidpovidaye Yupiter i Saturn yaki yak vidomo mayut hmari amiaku Vihodyachi z temperaturnogo rezhimu neobhidnogo dlya isnuvannya planet klasu I ci planeti mayut obertatisya abo navkolo holodnih zirok maloyi masi abo nahoditisya na shirokih orbitah navkolo soncepodibnih zirok Holodni zirki mozhut buti zanadto daleko dlya provedennya sposterezhen a znahodzhennya planeti v zovnishnij chastini sistemi zumovlyuye yiyi nevelikij i povilnij vpliv na golovnu zirku sistemi Pokrashennya situaciyi z viyavlennyam planet klasu I mozhe buti yaksho planeta bude nabagato masivnisha za Yupiter ale takij superyupiter mozhe mati dosit bagato vnutrishnogo tepla sho mozhe perevesti jogo v bilsh visokij klas Z pozasonyachnih planet klasu I maye vidpovidati HD 154345 b Gliese 651 b Klas II Vodyani hmari red Planeti klasu II zanadto tepli shob na nih utvoryuvalisya amiachni hmari Hmari u planet cogo klasu utvoryuyutsya z vodyanoyi pari Ce nakladaye nastupni obmezhennya temperatura povinna buti nizhcha za 250K 2 Vodyani hmari v porivnyanni z amiachnimi hmarami bilshe vidbivayut svitlo tozh rozrahove albedo dlya planeti sho obertayetsya navkolo soncepodibnoyi zori stanovit 0 81 Hocha vodyani hmari budut nagaduvati hmari v atmosferi Zemli ale sama atmosfera bude skladatisya perevazhno z vodnya ta vodnevomisnih gaziv yak to metan V Sonyachnij sistemi planeta klasu II mala b obertatisya navkolo Soncya na vidstani 1 2 a ye mizh Zemleyu i Marsom Predstavnikiv planet cogo klasu v Sonyachnij sistemi ne isnuye Mozhlivi kandidati na planeti klasu II HD 45364 b ta HD 45364 c Klas III Chisti red Planeti giganti z temperaturoyu vid 350K do 800K ne budut mati zhodnih hmar cherez vidsutnist v atmosferi spoluk sho mozhut utvoryuvati hmari v comu temperaturnomu intervali Zovni planeta maye viglyadati yak blakitna kulya bez vidimih detalej yak zbilshenij do rozmiriv Yupitera Uran chi Neptun Blakitnij kolir zumovlenij releyivskim rozsiyuvannyam svitla na molekulah metanu Cherez vidsutnist hmar rozrahovane albedo dlya planeti sho obertayetsya navkolo soncepodibnoyi zirki dosit male i stanovit 0 12 Pri temperaturah vishe 700K u verhnij atmosferi mozhut vinikati peristi hmari z sulfidiv ta hloridiv V Sonyachnij sistemi planeta klasu III mala b nahoditisya priblizno na orbiti Merkuriya Predstavnikiv planet cogo klasu v Sonyachnij sistemi ne isnuye Mozhlivo predstavnikami planet klasu III ye HD 37124 b HD 18742 b HD 178911 B b ta HD 205739 b Klas IV Poglinannya luzhnih metaliv red Pri temperaturah vishe 900K osnovnim vuglecevomisnim komponentom v atmosferi staye ne metan a monooksid vuglecyu Krim togo v atmosferi zbilshuyetsya kilkist pariv luzhnih metaliv litiya natriyu kaliyu i za prognozami v spektri planeti mayut buti vidimi spektralni liniyi natriyu ta kaliyu Gliboko v atmosferi utvoryuyutsya hmari z pariv zaliza ta silikativ ale ce istotno ne vplivaye na spektr planeti Prognoz albedo dlya planeti klasu IV sho obertayetsya navkolo soncepodibnoyi zirki nadzvichajno nizkij lishe 0 03 Takij nizkij albedo poyasnyuyetsya intensivnim poglinannyam svitla parami luzhnih metaliv Planeti 4 i 5 tipiv takozh nazivayut garyachimi Yupiterami Predstavnikiv planet cogo tipu v Sonyachnij sistemi ne isnuye Planeta 55 Raka b zareyestrovana yak planeta klasu IV HD 209458 b z temperaturoyu 1300K takozh nalezhat do klasu IV Vimiri albedo dlya neyi z urahuvannyam pohibki dayut znachennya 0 V 2001r pid chas tranzitu NASA sposterigala v spektri planeti liniyi natriyu hocha j mensh intensivni nizh peredbachalosya HD 189733 b Bula pershoyu ekzoplanetoyu dlya yakoyi skladena karta temperatur Temperatura atmosferi v riznih tochkah stanovit 700 1200K i takozh bula klasifikovana yak klas IV Ale v 2007 roci yiyi kolir buv viznachenij yak temno sinij i albedo viznacheno gt 0 14 mozhlivo cherez viprminyuvannya yiyi garyachoyi tochki TrES 2 maye nizkij albedo tozh nalezhit do klasu IV Klas V Silikatni hmari red Dlya najgaryachishih planet s temperaturoyu ponad 1400K abo holodnishih ale mensh masivnih za Yupiter za prognozami v verhnij atmosferi utvoryuyutsya hmari z pariv zaliza i silikativ Zavdyaki nim rozrahovanij albedo dosit velikij i stanovit 0 55 Zavdyaki visokij temperaturi planeta maye svititisya chervonim svitlom Teoretichno yaksho taka planeta obertayetsya navkolo zirki z vidimoyu velichinoyu menshe za 4 5 to yiyi mozhna bulo b pobachiti za dopomogoyu suchasnih instrumentiv 7 Ale na praktici svitlo zori ekranuvatime svitlo planeti Kandidatami na planeti klasu V sluzhat 51 Pegasa b 2 HAT P 11b ta inshi planeti giganti znajdeni za dopomogoyu kosmichnogo teleskopa Kepler Okrim danih 5 tipiv isnuyut inshi klasifikaciyi pozasonyachnih planet Okremi riznovidi ekzoplanet red Garyachij Yupiter Bilshist vidomih ekzoplanet nalezhat do klasu garyachij Yupiter Zgidno z klasifikaciyeyu ekzoplanet za Sudarskim garyachi yupiteri nalezhat do IV V klasu ekzoplanet Vodnij gigant nalezhit do II tipu klasu ekzoplanet Gazovij gigant nalezhit do I abo II tipu klasu ekzoplanet Dvovimirna klasifikaciya planet po sistemi masa temperaturnij rezhim red Cya sistema klasifikaciyi zaproponovana Viktoriyeyu Vorobjovoyu na sajti http allplanets ru tipy exoplanet htm Arhivovano 6 Veresnya 2013 u Wayback Machine U sitemi masa temperaturnij rezhim planeti klasifikuyutsya po dvoh nezalezhnih parametrah masi planeti ta yiyi teplovomu rezhimovi Za parametrom masi planeti podilyayutsya na tri klasi Planeti giganti Masa vid 0 19 do 13 mas Yupitera Neptuni Masa vid 7 do 60 mas Zemli abo vid 0 022 do 0 19 mas Yupitera Planeti zemnogo tipu Masa menshe 7 mas Zemli Robitsya pripushennya sho masa planeti korelyuye z yiyi himichnim skladom ta vnutrishnoyu budovoyu Granicya mizh planetami gigantami ta neptunami provedena po granici utvorennya v nadrah planeti metalichnogo vodnyu Mezha mizh neptunami i planetami zemnogo tipu umovno provedena po seredini intervalu mizh masoyu Urana 14 mas Zemli ta Zemleyu yak najtyazhchoyu planetoyu zemnogo tipu v sonyachnij sistemi Pripuskayetsya sho himichnij sklad planet gigantiv blizkij do himichnogo skladu zirok tobto voni skladayutsya perevazhno z vodnyu ta geliyu Shvidko obertayutsya Cherez velicheznij tisk v nadrah cih planet voden perehodit u metalevij stan virodzhuyetsya Pochinayuchi z masi v 0 3 masi Yupitera do 13 mas Yupitera granici korichnevih karlikiv radius planeti priblizno dorivnyuye radiusu Yupitera Zbilshennya masi planeti prizvodit do zbilshennya gustini planeti a ne do zbilshennya radiusu Vinyatkom ye Garyachi Yupiteri sho mayut bilshi rozmiri cherez nargiv atmosferi vidimij radius planeti stanovit 1 1 4 radiusa Yupitera Neptuni perevazhno skladayutsya z lodiv vodyanogo amiachnogo metanovogo sirovodnevogo z velikoyu kilkistyu silikativ sho skladayut priblizno chvert masi planeti Chastka vodnyu i geliyu stanovit priblizno 15 20 Tisk v nadrah nedostatnij dlya utvorennya metalichnogo vodnyu Planeti zemnogo tipu mayut masu menshe 7 mas Zemli i skladayutsya perevazhno z silikativ ta zaliza Radius menshe 2 radiusiv Zemli Za kriteriyem temperaturnogo rezhimu v zalezhnosti vid kilkosti tepla sho planeta otrimuye vid centralnoyi zirki sistemi planeti podilyayutsya na nastupni klasi Garyachi R Ref lt 0 1 Duzhe tepli 0 1 lt R Ref lt 0 4 Tepli 0 4 lt R Ref lt 0 8 Proholodni 0 8 lt R Ref lt 1 3 Holodni 1 3 lt R Ref lt 3 Duzhe holodni 3 lt R Ref lt 12 Lodyani R Ref gt 12 De R velika pivvis orbiti planeti a Ref radius efektivnoyi zemnoyi orbiti dlya ciyeyi zori radius orbiti navkolo zori pri obertanni po yakij Zemlya b otrimuvala taku zh kilkist tepla sho otrimuye zaraz vid Soncya Vidpovidno do ciyeyi klasifikaciyi u Sonyachnij sistemi Yupiter ta Saturn ye duzhe holodnimi gigantami Zemlya proholodnoyu zemleyu Venera teployu zemleyu Mars holodnoyu zemleyu Uran ta Neptun lodyanimi neptunami Posilannya red Sudarsky D Burrows A Pinto P 2000 Albedo and Reflection Spectra of Extrasolar Giant Planets The Astrophysical Journal 538 2 885 903 Bibcode 2000ApJ 538 885S arXiv astro ph 9910504 doi 10 1086 309160 Arhiv originalu za 11 kvitnya 2020 Procitovano 8 lipnya 2013 a b v Sudarsky D Burrows A Hubeny I 2003 Theoretical Spectra and Atmospheres of Extrasolar Giant Planets The Astrophysical Journal 588 2 1121 1148 Bibcode 2003ApJ 588 1121S arXiv astro ph 0210216 doi 10 1086 374331 Arhiv originalu za 7 Zhovtnya 2016 Procitovano 24 Zhovtnya 2009 Image ssc2007 09a Arhiv originalu za 16 zhovtnya 2007 Procitovano 24 zhovtnya 2009 Berdyugina Svetlana V Andrei V Berdyugin Dominique M Fluri Vilppu Piirola 20 sichnya 2008 First detection of polarized scattered light from an exoplanetary atmosphere The Astrophysical Journal 673 L83 Bibcode 2008ApJ 673L 83B arXiv 0712 0193 doi 10 1086 527320 Arhiv originalu za 17 grudnya 2008 Procitovano 8 lipnya 2013 Jupiter Fact Sheet Arhiv originalu za 5 zhovtnya 2011 Procitovano 9 lipnya 2013 Saturn Fact Sheet Arhiv originalu za 21 serpnya 2011 Procitovano 9 lipnya 2013 LEIGH C COLLIER CAMERON A HORNE K PENNY A amp JAMES D 2003 A new upper limit on the reflected starlight from Tau Bootis b MNRAS 344 1271Div takozh red Spisok ekzoplanetnih sistem Enciklopediya pozasonyachnih planet nedostupne posilannya z chervnya 2019 Katalog pozasonyachnih planet Oglyad metodik poshuku pozasonyachnih planet Exoplanets org Arhivovano 15 Serpnya 2000 u Wayback Machine Vidkrittya pozasonyachnih planet Arhivovano 11 Lyutogo 2006 u Wayback Machine Tipy ekzoplanet rus Arhivovano 6 Veresnya 2013 u Wayback Machine Otrimano z https uk wikipedia org w index php title Klasifikaciya ekzoplanet amp oldid 40830050